Staronordijski jezik

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
staronordijski jezik
Speech balloon.svg

dǫnsk tunga, dansk tunga ("danski jezik"), norrœnt mál ("nordijski jezik")
Države
govorenja:
nordijske zemlje, Škotska, Irska, Engleska i Wales, otok Man, Normandija, Vinland, Povolžje i prostori između
Regije
govorenja:
Europa
Broj govornika:
Rang:
Razredba: indoeuropski
germanski
sjevernogermanski
staronordijski
Pismo: rune, latinica (staronordijska abeceda)
Jezični kôd
ISO 639-1:
ISO 639-2: non
ISO 639-3: non
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika

Staronordijski jezik je sjevernogermanski jezik kojim su govorili stanovnici Skandinavskog poluotoka i njihovih prekomorskih posjeda u Vikinškom dobu, sve do oko 1300. godine.

Pranordijski jezik razvio se u staronordijski jezik do 8. stoljeća. Staronordijski se razvijao u suvremene sjevernogermanske jezike (zapadnoskandinavski jezici: islandski, nynorsk, ferojski, norn i istočnoskandinavski jezici: švedski, bokmål i danski) sve do sredine odnosno kraja 14. stoljeća. Ova datiranja konačna prijelaza u idući stupanj razvitka nisu čvrstom granicom, jer su nađeni povijesni izvori na staronordijskom koji su nastali duboko u 15. stoljeću.[1]

Staronordijski se dijelio na tri dijalekta: istočni staronordijski dijalekt, zapadni staronordijski dijalekt i starogotlandski dijalekt. Zapadni i istočni dijalekt tvorili su dijalektni kontinuum. Nije postojala jasna zemljopisna granica među njima. Tragovi istočnog dijalekta nađeni su u istočnoj Norveškoj, a zapadnog u zapadnoj Švedskoj. Većina govornika koji su govorili istočnim dijalektom živjeli su na prostoru današnje Danske i Švedske. Starogotlandski je dijalekt bio nejasnija dijalektna grana. Ponekad ga se pribraja istočnom dijalektu zbog zemljopisnih razloga (Gotland). Razvijao se kao istočni i zapadni dijalekt, ali je imao i vlastite osobine, svojstvene samo njemu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Torp, Arne, Lars S. Vikør (1993.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]