Strijelac (vojnik)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Strjelci vojne jedinice SAD-a pucaju na Viet Congšku armiju u južnom Vijetnamu, oko 1969. g.

Strijelac, često zvan samo i kratkim, ambiguoznim pojmom pješak je kopneni vojnik naoružan s puškom srednjeg ili velikog dometa, do čak 1 km daljine. Strijelac je imao ulogu u ručnoj topovniji 16. stoljeća i mušketirima 17. stoljeća, no sam pojam daje podrijetlo u doba užljebljene muškete 18. st. Sredinom 19. stoljeća formirale su se čitave pukovnije od strijelaca i postale su okosnica svih standardnih pješaštva, a pojam strijelac bi se počeo odnositi, pogotovo u engleskom jeziku, na bilo kojeg člana pješadije.

Karakteristike[uredi VE | uredi]

Ovaj vojnik od 1914. g. nadalje inače obavlja zadatke, navedene ovdje:

  • slijedi naredbe od časnika i dočasnika!
  • brani i zauzima teritorij!
  • pomaže svom timu!
  • napada neprijateljske pozicije!
  • pomaže drugim elementima pješaštva, topovništva i opć. struka!
  • obavlja fizičke poslove!

Oprema[uredi VE | uredi]

Strijelac dobiva najosnovniju opremu kao najniža i najskromnija vrsta pješaka: srednjekalibarsku pušku ili visokokalibarsku pušku, i jednu ili više granata. Strijelci često nose od 50 do 400 metaka u malim odvojivim spremnicima ili

Ukratko, strijelac kao osnova pješaštva

Čin[uredi VE | uredi]

U mnogim kopnenim snagama i posebice zemljama Britanske Zajednice, Strijelac odgovara činovima OR-1 do OR-3, inače Pozornik. U SAD-u, inače se kreće od E-1 do E-4 činova, [1] no strijelac je uvijek nižeg čina u vojsci, i slijedi naredbe desetnika, čak i skupnika.

Povijest[uredi VE | uredi]

Mušketiri kao pretci strijelcu su bili samo potpora kopljanicima. No, sa razvitkom preciznosti i ubojitosti muškete, mušketiri su počeli biti kao osnovna jedinica a potpora im budu kopljanici.

Oružja bez žljebova u cijevi, kao što su tadašnje muškete, bila su znatno neprecizna oružja koja su trebala voleje tj. velike linije istodobne paljbe u redovima, na praktički istu metu, da bi imali ikakvu šansu za gađati metu. Možemo i reći da je mušketa direktniji predak sačmarici, jer oboje koriste glatke cijevi i sačmu u paljbi da bi postigli neki efekat na metu.

U razvitku cijelovnih metaka koji se nisu morali sastavljati kao iznova direktno na fronti, umjesto da se lako repetiraju nabrzaka kao što je bilo već popularno 1890.-ih i prije te izum malodimnog baruta i Francuskog "bjelog baruta", Poudre B u svojim Lebel puškama 1880-ih, da su precizni nosači užljebljenih pušaka tj. suvremeni strijelci postali vrijedni i vrlo jeftini rezurs koji su međunarodne vojske mogle što prije iskorištavati, za vojne zadatke.

Od 1900.-ih, Strijelci su postali osnova operacija zauzimanja i obrane teritorija, pogotovo nakon 1. svj. rata. Cijele pješačke satnije, i brigade bi bile građene na osnovi strijelca. Tako reći, sadržili bi veliku prednost u broju strijelca nad drugim pojedinim ulogama. Desetine u 2. svj. ratu su počele obuku strijelaca kao neovisnih elemenata.

Danas[uredi VE | uredi]

Strijelac danas i već od prvog svjetskog rata čini tjelo kopnenih snaga u svim suvremenim zemljama. Nose razne vrste pušaka ovisno o tadašnjoj tehnologiji kroz povijest, versatilno rade da obranjuju svoje ciljeve i da zauzmu područja.[2]

Vidi također[uredi VE | uredi]

Literatura i napomene[uredi VE | uredi]

  1. (2002) The 1st Royal Irish Rifles in the Great War.
  2. (1998) British Army Handbook, 1939-1945.