Sukobi u Gorskom Karabahu 2023.

Izvor: Wikipedija
Sukobi u Gorskom Karabahu 2023.
Dio Sukoba u Gorskom Karabahu

██ Teritorij koji je vojno zauzeo Azerbajdžan 2020.

██ Daljnji teritorij vraćen Azerbajdžanu prema sporazumu o primirju 2020.

██ Teritorij pod kontrolom Gorskog Karabaha i Armenije

██ Lačinski koridor kojim su od 2020. patrolirale ruske mirovne snage, a kojega su u prosincu 2022. zauzele i blokirale Azerbejdžanske snage

Vrijeme 27. rujna 2020. – 10. studenog 2020.
Lokacija Gorski Karabah
Ishod
Vođe
Ilham Alijev
(predsjednik Azerbajdžana, vrhovni vojni zapovjednik)
Samvel Shahramanyan
(predsjednik "Republike Artsakh", vrhovni vojni zapovjednik)
Posljedice
Prema Azerbajdžanu:

Prema Armeniji:

Sukobi u Gorskom Karabahu 2023. su oružani sukobi između armenskih i azerbajdžanskih vojnih snaga u Gorskom Karabahu. Sukobi je započelo tijekom noći s 19. na 20. rujna 2020. godine duž linije kontakta Gorskog Karabaha, kada je Azerbajdžan – čije su vojne snage još od prosinca 2022. god. blokirale sve ceste koje su vodile do Gorskog Karabaha i izazvale teške nestašice za oko 120.000 stanovnika i zastoj praktično cjelokupnog gospodarskog života Gorskog Karabaha[1] – započeo topničke udare diljem Gorskog Karabaha, uključujući njegov glavni grad Stepanakert.

Nakon samo jednog dana, lokalne armenske vlasti su pristale na primirje uvjetovano potpunim raspuštanjem vlastitih oružanih snaga. Vojne snage Republike Armenije se nisu angažirale u sukobu, a mirovne snage Ruske Federacije – koje su ondje bile raspoređene nakon primirja kojim je bio dovršen Drugi rat u Gorskom Karabahu (2020.) – su jedino posredovale u sklapanju novog primirja.[2]

21. rujna 2023. god. su započeli su u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu politički pregovori o budućnosti Gorskog Karabaha.[3]

22. ruja 2023. god. azerbajdžanske vlasti izvješćuju da će poslati prva 4 svoja 20-tonska kamiona s hranom i higijenskim proizvodima za dugotrajnom blokadom pogođeno stanovništvo Gorskog Karabaha. Opskrba električnom energijom i telefonske veze i dalje ostaju prekinutim.[4]

Na Azerbejdžanskoj strani je tijekom vojnih operacija u Gorskom Karabahu poginulo oko 200 vojnika i policajaca, a ranjeno je daljnjih oko 500.[5] Preliminarni podatci o gubitcima na armenskoj strane govore o oko 220 poginulih vojnika i više desetaka poginulih civila.[6]

Prema armenskim izvorima, u tjednima nakon okončanja vojnog sukoba, iselilo je pretežni dio armenskog stanovništva Gorskog Karabaha; preko 100 tisuća ljudi.[7]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ "Karabakh blockade reaches critical point as food supplies run low", Neil Hauer, "Intellinews", 31. srpnja 2023
  2. ↑ "Artsakh falls to Azerbaijan, agrees to Russian-brokered ceasefire", Hoor Minoyan, "The Armenian Weekly", 20. rujna 2023.
  3. ↑ "Talks held between Azerbaijan and breakaway Armenian republic", Andrew Roth, "The Guardian", 21. rujna 2023.
  4. ↑ Azerbaijan sends food, other aid to Nagorno-Karabakh after ending an an offensive against Armenians, "The Times of India" 22. rujna 2023.
  5. ↑ "Azerbaijan arrests the former head of separatist government after recapturing Nagorno-Karabakh", Avet, Demourian, Associated Press, 27. rujna 2023.
  6. ↑ "Karabakh’s Death Toll Close To 500", Radio Free Europe, Ruzanna Stepanian, 16. listopada 2023.
  7. ↑ "Armenian Exodus From Nagorno-Karabakh Tops 100,000; UN Readies For Visit", Radio Free Europe 30. rujna 2023.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sukobi_u_Gorskom_Karabahu_2023.&oldid=6866278"