Sundski prolaz
Sundski prolaz | |
|---|---|
| Tjesnac | |
 Zemljovid Sundskog prolaza. | |
| Etimologija | Kraljevstvo Sunda |
| Položaj | |
| Koordinate | 5°58′13″S 105°46′11″E / 5.9703°S 105.7697°E |
| Razdvaja | otoke Javu i Sumatrul |
| Države | |
| Fizikalne osobine | |
| Širina | |
| • Najmanja | 24 km |
| Dubina | |
| • Prosječna | 20 m |
| Rijeke i otoci | |
| Otoci | Vidi tekst |
| Broj otoka | 17 |
| Promet | |
| Mostovi | nekad planirani Most preko Sundskog prolaza |
 | |
| Položaj Indonezije | |
  Sundski prolaz Sundski prolaz na zemljovidu Indonezije  | |
Sundski prolaz, morski je tjesnac između indonezijskih otoka Jave i Sumatre koji spaja Javansko more s Indijskim oceanom te je kao takav geostrateški i geoprometno važna sastavnica u povezivanju Indijskoga oceana i Istočne Azije.
Važan most u ljudskoj prapovijesti. Odmah nakon pojave Homo erectusa, čovjek se selio iz Afrike u hladnom razdoblju ranoga pleistocena, koje odgovara glacijaciji Donau; ta faza traje do prije 1,8 milijuna godina; dotad je klima u istočnoj Africi postala sušnijom. U toj fazi ljudi su stigli do Jave, putem koji je iz Afrike vodio preko Bliskoga Istoka, Indije, između Bengalskog zaljeva i proširenih himalajskih ledenjaka te preko nekadašnjeg kopnenog mosta do Jave i ostalih Sundskih otoka.[1] U posljednjem ledenom dobu formirale su se zemne spone na Zemlji, od kojih je jedna bila između jugoistočne Azije i Sundskih otoka.[2]
Tijekom razdoblja velikih geografskih otkrića postaje važnim prometnim pravcem, ponajprije u pomorskoj trgovini Nizozemske istočnoindijske kompanije, dok ga danas, zbog relativno male širine, geoprometno sve više zamjenjuje daleko prometniji Malajski prolaz. Zbog napuštanja pomorskog prometa, a u svrhu prometnog povezivanja Jave i Sumatre, u planu je izgradnja cestovno-željezničkog visećeg mosta.
U prolazu se nalazi nekoliko vulkanskih otoka, među kojima je najpoznatiji Krakatau, poznat po vulkanskim erupcijama 1883. i 2018. godine. 1883. godine od eksplozije pri erupciji nastao je cunami, koji je stigao sve do Ognjene zemlje i otoka Hostea kod rta Horna.[3]
1914. godine Sundskim prolazom ka Kokosovom otočju zaputio se poznati njemački ratni brod SMS Emden radi uništavanja radio releja Antante.[4] Početkom 1794. u prolazu se tijekom mjesec dana odvio niz skuoba francuskih gusara i plovila nizozemske istočnoindijske kompanije i Nizozemske Republike. U Drugom svjetskom ratu u prolazu se 1942. odvila bitka za Sundski prolaz, u kojoj su Japanci odnijeli pobjedu nad američko-australsko-nizozemskim snagama. Za Indonezijsko-malezijskog sukoba 1964. u prolazu se odvio dvotjedni pomorski sukob Ujedinjenog Kraljevstva i Indonezije.
- Calmeyer
- Otočje Krakatoa
- Anak Krakatau
- Krakatoa, uglavnom uništen vulkanski otok
- Danan, uništeni vulkanski stožac na Krakatoi
- Perboewatan, uništeni vulkanski stožac na Krakatoi
- Rakata, djelomično uništen vulkanski stožac i ostatak izvornog otoka
- Poolsche Hoed, uništen u erupciji Krakatoa 1883.
- Panjang, ili Rakata Ketjil
- Sertung (verlaten)
- Legundi
- Panaitan (Prinčev otok)
- Peucang
- Handeuleum
- Sangiang (spriječiti put)
- Sebesi
- Sebuku
- Upravljači (otok)
- Tabuan
- ↑ Knjižnica IRB Emil Heršak: Drevne seobe I., Putokaz kroz antropološke teme , skripta. 25. veljače 2012. Zadnji ispravak: 6. lipnja 2019. str. 10
- ↑ Knjižnica IRB Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. ožujka 2021. (Wayback Machine) Emil Heršak: Pregled antropoloških tema iz prapovijesti, skripta. Zadnja verzija: 17. veljače 2020. str. 54
- ↑ Knjižnica FOI Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. srpnja 2020. (Wayback Machine) V. Stipanović: U povodu 100-godišnjice Prve (1882/83.)i 50-godišnjice Druge (1932/33.) međunarodnepolarne godine, Vijesti Pomorske meteorološke službe, Pomorski meteorološki centar - Split. Travanj - prosinac 1982. Broj 2-4/1982. str. 23
- ↑ Naval Battles of the First World War, Capt. Geoffrey Bennet, Penguin Books, reprint 2001.
- Mur, Dan: Battle of Sunda Strait NavWeaps
- Sundski prolaz Natuknica u mrežnom izdanju Opće i nacionalne enciklopedije