Jørn Utzon

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Jørn Utzon
moderna arhitektura
(internacionalni stil
organička arhitektura)
Jørn Utzon
Sydneyska opera, Australija (1959.-73.)
Rođenje 9. travnja 1918.
Kopenhagen, Danska
Smrt 29. studenog 2008.
Kopenhagen
Nacionalnost dansko
Vrsta umjetnosti arhitektura, dizajn
Praksa Kraljevska danska likovna akademija
Utjecao Frank Gehry, Vlado Milunić i dr.
Utjecali Frank Lloyd Wright, Alvar Aalto
Poznata djela Sydneyska opera
Bagsværdska crkva
Zgrada Kuvajtskog Sabora
Portal o životopisima

Jørn Utzon (9. travnja 1918., Kopenhagen, Danska - † 29. studenog 2008., Kopenhagen) je bio danski arhitekt, najpoznatiji kao autor Sydneyske opere.

63 Kingo kuće L-tlocrta kod Helsingøra (1956.-58.) su utemeljene na arhitekturi tradicionalnih danskih farmi, ali i kineskim i islamskim naseobinama.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Sydneyska opera (1958.-73.)
Unutrašnjost Bagsværdske crkve (1968.) u okolici Kopenhagena
Utzonov centar u Aalborgu je projektirao sa sinom Kimom (2005.-08.)

Jørn Utzon dolazi iz jahtarske obitelji. Njegov otac je bio glavni dizajner plovila i Jorn se kroz dizajn brodova i kiparstvo naposlijetku odlučio za studij arhitekture u Školi za umjetnost i obrt u Kopenhagenu, gdje je studirao od 1937.-42. god. Kada je 1942. god. diplomirao, otišao je u neutralnu Švedsku, gdje je za vrijeme rata radio u uredu Hakona Ahlberga. Nakon rata odlazi u Finsku 1946. god., gdje je surađivao s Alvarom Aaltom, koji je zajedno s Gunnarom Asplundom i F. L. Wrightom najviše utjecao na njegov rad. Sljedećih godina proputovao je Maroko, Meksiko, Sjedinjene Američke Države, Kinu, Japan, Indiju i Australiju. Godine 1950., u Kopenhagenu je osnovao svoj studio gdje je projektirao naprednu arhitekturu inspiriranu prirodom. Počeo je koristiti nove materijale, pogodne za oblikovanje posebnih obilježja koji se primjenjuju u mnogim njegovim dizajnima.

God. 1957., sudjeluje na natječaju za Operu u Sydneyskoj luci i od 230 prijedloga iz više od 30 zemalja, odabran je njegov projekt. Eero Saarinen, predsjednik komisije, je navodno nakon pregleda svih radova i nezadovoljstva komisije predloženim, iz već odbijenih prijedloga izvadio Jørna Utzona i progurao ga kao pobjednika.

Utzon je bio nesvjesno uvučen u političke intrige i dezinformirani novinari su ga na kraju prisilili da se povuče iz projekta prije dovršetka izgradnje 1966. god. Bio je optužen da je strašno podcijenio troškove izgradnje, koji su od izvornih 7 milijuna $, do 1973. porasli na 102 milijuna $ (što je više od 14 puta). To je porazno djelovalo na njegovu karijeru koja je stagnirala gotovo 20 godina[1]. Sydneyska opera je s vremenom prepoznata kao Utzonovo remek-djelo i 20. najfotografiranija građevina stoljeća.

Od 1971. god. Jorn je sa svojom obitelji živio na Mallorci u kući koju je sam izgradio i nazvao po svojoj supruzi, Can Lis. Tu je osnovao arhitektonski ured, u kojemu su radili i njegovi sinovi.

Od 1990-ih, Zaklada Sydneyske Opere se pokušava pomiriti sa slavnim arhitektom i 1999. je postavljen za stalnog savjetnika budućih radova. God. 2003. je dobio Pritzkerovu nagradu za arhitekturu. God. 2004. je prva prostorija u Sydneyskoj Operi koja je urađena prema njegovom projektu, u njegovu čast nazvana „Utzonova soba”, a 2007. god. Sydneyska opera je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji[2].

Preminuo je 29. studenoga 2008. godine u Kopenhagenu, u 90. godini, od srčanog udara koji je uslijedio nakon niza operacija[3].

Djela[uredi | uredi kôd]

Jørn Utzon se najviše pamti po tome što je projektirao novu zgradu Sydneyske opere, „tri betonske kupolaste ljuske prekrivene keramičkim crijepom”. U svojoj organičkoj arhitekturi formom, materijalima i funkcijom naglašavao je društvene vrijednosti. Taj pristup je sam Utzon nazivao „aditivna arhitektura”, uspoređujući svoj pristup s načinom kako rastu uzorci u prirodi[4].

Wikicitati „Ako raste prirodno, arhitektura će skrbiti sama o sebi.”
("Jørn Utzon: Danish architect who designed the Sydney Opera House", The Times, 1. prosinca 2008.)

Iako se njegova djela nalaze širom svijeta, najviše djela je završio u rodnoj Danskoj. Njegova Bagsværdska crkva (1968.-76.) se smatra remek-djelom moderne crkvene arhitekture zahvaljujući svijetlom interijeru osvijetljenom prirodnim svjetlom od sjajno bijelog zavojitog svoda. Godine 1986., u suradnji sa svojim sinovima Janom i Kimom završio je Salon namještaja tvrtke Paustian u Kopenhagenu.

Također je zaslužan i za razvoj stambene arhitekture svojim Kingo kućama kod Helsingøra u Danskoj (1956.-58.), ali i osobnim kućama na Mallorci, Can Lis (1971.) i Can Feliz (1994.).

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Jørn Utzon
  1. Bent Flyvbjerg, Design by Deception: The Politics of Megaproject ApprovalInačica izvorne stranice arhivirana 12. lipnja 2007., Harvard Design Magazine, Volume 22, 2005.
  2. Službena stranica Sydneyske Opere. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. ožujka 2011. Pristupljeno 22. studenoga 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ^ "Sydney Opera House designer Joern Utzon dies, Associated Press (engl.) preuzeto 15. siječnja 2013.
  4. Richard Weston, Additive Architecture, Jørn Utzon, Logbook Vol VInačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2012. iz knjige Utzon — Inspiration, Vision, Architecture, Edition Bløndal, 2002. ISBN 87-88978-98-2