Tado Jurić

    Dodaj poveznice
    Izvor: Wikipedija
    Dodaj infookvir "znanstvenik".
    (Primjeri uporabe predloška)
    Tado Jurić

    Tado Jurić (Orašje, 27. srpnja 1979.) profesor je demografije, političkih znanosti i povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu[1] i vanjski suradnik Fakulteta Hrvatskih studija na odsjeku Hrvatskog iseljeništva i demografije.[2] Izbor u znanstvenim poljima: Demografija; Politologija - Povijest.[3] Autor je više monografija iz područja demografije i politologije.

    Obrazovanje i profesionalna karijera[uredi | uredi kôd]

    Tado Jurić doktorirao je 2012. godine na Sveučilištu Friedrich-Alexander-Universität Erlangen-Nürnberg i Ludwig-Maximilians-Universität München političke znanosti disertacijom: „Bosnien und Herzegowina, Serbien und Kroatien auf dem Weg zur EU-Mitgliedschaft“ [Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska na putu u punopravno članstvo u EU – komparativna analiza razvoja državnosti i procesa europeizacije“] (mentori: prof. dr. Heiner Bielefeldt, UN-ov povjerenik za ljudska prava i prof.dr. Marie- Janine Calic, dekanica Historicum LMU München).[4]

    Diplomirao je 2003. godine Njemački jezik i književnost i Povijest na Filozofskom fakultetu u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera. Poslijediplomski studij Advanced Master of European Studies, Regionalna suradnja i integriranje u Europsku Uniju, završio je 2008. godine na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku i Sveučilištu u Karlsruheu.

    Prvi i drugi državni ispit za nastavu u državnim školama u Bavarskoj, SR Njemačka, II. stupanj (srednja škola) za predmete njemački jezik i književnost i povijest položio je Münchenu 2015./2016.

    Objavio je prvo empirijsko istraživanje o suvremenom hrvatskom iseljeništvu 2017. godine te preko 40 znanstvenih radova na njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku te se usavršavao u SR Njemačkoj i SAD-u.[5]

    Kao regionalni stručnjak citiran je u brojnim europskim, i hrvatskim i regionalnim medijima: The Guardian[6], Frankfurter Allgemeine Zeitung, Deutsche Welle[7] [8], Le Monde[9], Kleine Zeitung[10], DPA, Globus[11], Večernji list[12], Jutarnji list[13], HRT.[14]

    Radio je u Bavarskoj od 2009. do 2013 kao koordinator hrvatske nastave u inozemstvu. Od 2015. profesor je demografije, političkih znanosti i povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i vanjski suradnik Fakulteta Hrvatskih studija na odsjeku Hrvatskog iseljeništva i demografije. 2021. godine izabran je u višeg znanstvenog suradnika u interdisciplinarnom polju društvene znanosti/humanističke znanosti: Politologija/Povijest, a 2023. u polju društvene znanosti: Demografija.

    Područja znanstvenog rada su mu migracije, imigracija, integracija, Digital Demography, Digital Humanities, Big Data, migracije iz Hrvatske i Jugoistočne Europe.[5]

    Znanstvena karijera[uredi | uredi kôd]

    Na Filozofskom fakultetu u Osijeku izabran je 2014. za znanstvenog novaka – asistenta.

    Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu izabran je 2016. u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a 2021. u zvanje izv. prof. dr. sc.

    2021. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj izabralo ga je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik u interdisciplinarnom području znanosti (društvene i humanističke znanosti), a 2023. u polju: Demografija.

    Voditelj je znanstvenog projekta "Analiza uzroka, motiva i karakteristika iseljavanja hrvatskih obitelji u Njemačku", Hrvatsko katoličko sveučilište (2018. – 2022.) te je vodio još dva istraživačka projekta stranih zaklada: Konrad-Adenauer-Zaklada Njemačka: "Praćenje migracija pristupima digitalne demografije" (2019.-2021.) te "Komparacija iseljeničkih valova: gastarbajterske i suvremene migracije" (2020.-2021.).

    Bio je gostujući profesor tijekom 2021. na Sveučilištu u Grazu Karl-Franzens-Universität.

    Član je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti BiH.

    Djela[uredi | uredi kôd]

    Knjige[uredi | uredi kôd]

    • Jurić, Tado. Gastarbeiter Millennials. Exploring the past, present and future of migration from Southeast Europe to Germany and Austria with approaches to classical, historical and digital demography. Verlag Dr. Kovač. Hamburg. 2021. ISBN 978-3-339-12208-7
    • Jurić, Tado. Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku? (Emigration of Croats to Germany. Are we losing Croatia?) ŠK, Zagreb 2018. ISBN: 978-953-0-60041-6
    • Luković, T.; Jurić, T.; Piplica, D. Zarobljeno društvo & makronacionalni sustav, korupcija i demografija. Redak. Split. 2022.
    • Jurić, Tado. Westbalkan-Erweiterung der EU, Europäisierungsprozess in Bosnien und Herzegowina, Serbien und Kroatien. Hamburg. Verlag Dr. Kovač. 2013. ISBN 10: 3830073771 / ISBN 13: 9783830073772
    • Jurić, Tado; Komušanac, Monika; Krašić, Wolly (ur.) 2022. Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma. Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa. Fakultet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko katoličko sveučilište.[15]

    Udžbenici[uredi | uredi kôd]

    • Jurić, Tado. 2017. Get to Know Our Homeland. Udžbenik za hrvatsku nastavu u inozemstvu - englesko govorno područje, Zagreb. 2017.
    • Jurić, Tado. 2016. Upoznajmo domovinu. München/Zagreb. ISBN: 978-953-294-162-3

    Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

    Izvori[uredi | uredi kôd]

    1. ↑ HKS. CV Tado Juric (PDF)
    2. ↑ Tado Jurić - Profili djelatnika. www.hrstud.unizg.hr. Pristupljeno 21. siječnja 2022.
    3. ↑ Demograf Tado Jurić: Do sredine stoljeća u Hrvatskoj će živjeti 30 posto stranaca, a svaki drugi Hrvat živjet će u Zagrebu
    4. ↑ HKS. Životopis Tado Jurić (PDF)
    5. ↑ a b Tado Jurić | Hrvatsko katoličko Sveučilište / Catholic University of Croatia - Academia.edu. unicath.academia.edu. Pristupljeno 21. siječnja 2022.
    6. ↑ Croatia's soccer superstar, the former boss ... and a sport dogged by scandal. the Guardian (engleski). 28. studenoga 2021. Pristupljeno 25. siječnja 2022.
    7. ↑ Welle (www.dw.com), Deutsche. Tado Jurić: Političarima iseljavanje odgovara | DW | 08.07.2021. DW.COM. Pristupljeno 25. siječnja 2022.
    8. ↑ Welle (www.dw.com), Deutsche. Zašto Hrvati napuštaju Hrvatsku? | DW | 17.11.2019 (bošnjački). Pristupljeno 25. siječnja 2022.
    9. ↑ La Croatie désemparée face à sa crise démographique. Le Monde.fr (francuski). 23. listopada 2020. Pristupljeno 25. siječnja 2022.
    10. ↑ Uhr, Von Matthias Reif | 19 53; Dezember 2019, 29. 29. prosinca 2019. Exodus am Balkan: Tado Juric: "Kroatien wird zum Altenheim Europas". www.kleinezeitung.at (njemački). Pristupljeno 25. siječnja 2022.CS1 održavanje: numerička imena: authors list (link)
    11. ↑ Globus - Političari psihopati: Koliko ih ima, kako da ih prepoznamo i zašto im vjerujemo?. www.jutarnji.hr. 11. prosinca 2020. Pristupljeno 25. siječnja 2022.
    12. ↑ Stranica autora: Dr. sc. Tado Jurić, Hrvatsko katoličko sveučilište | Večernji.hr. www.vecernji.hr. Pristupljeno 25. siječnja 2022.
    13. ↑ PRVO VELIKO ISTRAŽIVANJE MEĐU GASTARBAJTERIMA: KOJI SU STVARNI RAZLOZI MASOVNOG ISELJAVANJA HRVATA Velika većina njih kaže da nije siromaštvo
    14. ↑ urednistvo. Ponos Posavine: TADO JURIĆ | Kerigma Pia. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. siječnja 2022. Pristupljeno 22. siječnja 2022.
    15. ↑ DIGITALNO IZDANJE ZBORNIKA RADOVA S PRVE MEĐUNARODNE ZNANSTVENO-STRUČNE KONFERENCIJE O GASTARBAJTERIMA
    Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tado_Jurić&oldid=6647434"