Tado Jurić

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Tado Jurić
Tado Jurić
 Ovaj članak ili odjeljak izgleda kao rad obožavatelja. (Rasprava)
Molimo vašu pomoć kod poboljšavanja ovog članka, uklanjanjem osobnih pohvala i subjektivnih tumačenja, nebitnih popisa ili zbirki poveznica koje su od male ili nepostojeće važnosti. (pomoć)
Tado Jurić
Rođenje 27.07.1979
Narodnost Hrvata
Alma mater Friedrich-Alexander-Universität Erlangen-Nürnberg
Akademski mentor prof. dr. sc. Heiner Bielefeldt
Poznat po migracije
Web stranica https://iseljavanje-hrvata.jimdo.com/
Portal o životopisima
Tado Jurić

Tado Jurić (Orašje, 27. srpnja 1979.) profesor je demografije, političkih znanosti i povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu[1] i UN-ov ekspert za demografiju[2]. Vanjski je suradnik Fakulteta Hrvatskih studija na odsjeku Hrvatskog iseljeništva i demografije.[3] Izbor u znanstvenim poljima: Demografija; Politologija - Povijest.[4] Autor je više monografija iz područja demografije i politologije.

Obrazovanje i profesionalna karijera[uredi | uredi kôd]

Tado Jurić doktorirao je 2012. godine na Sveučilištu Friedrich-Alexander-Universität Erlangen-Nürnberg i Ludwig-Maximilians-Universität München političke znanosti disertacijom: „Bosnien und Herzegowina, Serbien und Kroatien auf dem Weg zur EU-Mitgliedschaft“ [Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska na putu u punopravno članstvo u EU – komparativna analiza razvoja državnosti i procesa europeizacije“] (mentori: prof. dr. Heiner Bielefeldt, UN-ov povjerenik za ljudska prava i prof.dr. Marie- Janine Calic, dekanica Historicum LMU München).[5]

Diplomirao je 2003. godine Njemački jezik i književnost i Povijest na Filozofskom fakultetu u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera. Poslijediplomski studij Advanced Master of European Studies, Regionalna suradnja i integriranje u Europsku Uniju, završio je 2008. godine na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku i Sveučilištu u Karlsruheu.

Objavio je prvo empirijsko istraživanje o suvremenom hrvatskom iseljeništvu 2017. godine.[6]

Citiran je u brojnim europskim, i hrvatskim i regionalnim medijima: The Guardian[7], Frankfurter Allgemeine Zeitung, Deutsche Welle[8] [9], Le Monde[10], Kleine Zeitung[11], DPA, Globus[12], Večernji list[13], Jutarnji list[14][15] HRT.[16]

Radio je u Bavarskoj od 2009. do 2013 kao koordinator hrvatske nastave u inozemstvu. Od 2015. profesor je demografije, političkih znanosti i povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, od 2019. godine vanjski je suradnik Fakulteta Hrvatskih studija na odsjeku Hrvatskog iseljeništva i demografije, a od 2023. godine je imenovan UN-ovim ekspertom za demografiju.

2021. godine izabran je u višeg znanstvenog suradnika u interdisciplinarnom polju društvene znanosti/humanističke znanosti: Politologija/Povijest, a 2023. u polju društvene znanosti: Demografija.

Područja znanstvenog rada su mu migracije, imigracija, integracija, Digital Demography, Digital Humanities, Big Data, migracije iz Hrvatske i Jugoistočne Europe.[6]

Znanstvena karijera[uredi | uredi kôd]

Na Filozofskom fakultetu u Osijeku izabran je 2014. za znanstvenog novaka – asistenta.

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu izabran je 2016. u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a 2021. u zvanje izvanrednog profesora.

2021. godine Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj izabralo ga je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik u interdisciplinarnom području znanosti (društvene i humanističke znanosti), a 2023. godine u polju: Demografija.

Voditelj je znanstvenog projekta "Analiza uzroka, motiva i karakteristika iseljavanja hrvatskih obitelji u Njemačku", Hrvatsko katoličko sveučilište (2018. – 2022.) te je vodio još dva istraživačka projekta stranih zaklada: Konrad-Adenauer-Zaklada Njemačka: "Praćenje migracija pristupima digitalne demografije" (2019.-2021.) te "Komparacija iseljeničkih valova: gastarbajterske i suvremene migracije" (2020.-2021.).

Kao UN-ov ekspert za demografiju mentorirao je izradu Strategije za demografsku revitalizaciju FBiH (2023 - 2024). Za EU think thank Wilfried Martens Centre for European Studies izradio je demografsku strategiju suočavanja EU s depopulacijom.

Bio je gostujući profesor tijekom 2021. i 2023. godine na Sveučilištu u Grazu Karl-Franzens-Universität.

Član je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti BiH.

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

Knjige[uredi | uredi kôd]

Autorske knjige

  • Jurić, Tado (2023). Big (Crisis) Data in Social Sciences and Humanities: Predicting Crises, Verlag Dr. Kovač. Hamburg. 2023, ISBN 978-3-339-13698-5
  • Jurić, Tado (2021). Gastarbeiter Millennials. Exploring the past, present and future of migration from Southeast Europe to Germany and Austria with approaches to classical, historical and digital demography. Verlag Dr. Kovač. Hamburg. 2021. ISBN 978-3-339-12208-7
  • Jurić, Tado (2018). Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku? (Emigration of Croats to Germany. Are we losing Croatia?) Školska knjiga, Zagreb 2018. ISBN: 978-953-0-60041-6
  • Luković, T.; Jurić, T.; Piplica (2022). D. Zarobljeno društvo & makronacionalni sustav, korupcija i demografija. Redak. Split. 2022.
  • Jurić, Tado (2013). Westbalkan-Erweiterung der EU, Europäisierungsprozess in Bosnien und Herzegowina, Serbien und Kroatien. Hamburg. Verlag Dr. Kovač. 2013. ISBN 10: 3830073771 / ISBN 13: 9783830073772

Uredničke knjige

  • Jurić, Tado; Komušanac, Monika; Krašić, Wolly (ur.) (2022). Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma. Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa. Fakultet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko katoličko sveučilište.

Poglavlja u knjigama

  • Kroatiens Weg in die EU, Kroatien in der EU, Beate Neuss (ur.), Hamburg: Verlag Dr. Kovač (2015)
  • The contemporary migration of Croats to Germany, Social Glocalisation and Education Social Work, Health Sciences, and Practical Theology Perspectives on Change, Hobelsberger, Hans (ur.)., Toronto : Berlin: Verlag Barbara Budrich (2021)
  • Deep demographic aging of Croatia - Predicting of natural population change with digital demography tools, Strategic Approach to Aging Population: Experiences and Challenges, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku (2021)

Udžbenici[uredi | uredi kôd]

  • Jurić, Tado (2017). Get to Know Our Homeland. Udžbenik za hrvatsku nastavu u inozemstvu - englesko govorno područje, Zagreb. 2017.
  • Jurić, Tado (2016). Upoznajmo domovinu. München/Zagreb. ISBN: 978-953-294-162-3

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ HKS. CV Tado Juric (PDF)
  2. ↑ Vlada FBiH. RJEŠENJE o imenovanju Radne grupe za izradu Politike demografskog razvoja i oporavka Federacije Bosne i Hercegovine
  3. ↑ Tado Jurić - Profili djelatnika. www.hrstud.unizg.hr. Pristupljeno 21. siječnja 2022.
  4. ↑ Demograf Tado Jurić: Do sredine stoljeća u Hrvatskoj će živjeti 30 posto stranaca, a svaki drugi Hrvat živjet će u Zagrebu
  5. ↑ HKS. Životopis Tado Jurić (PDF)
  6. ↑ a b Tado Jurić | Hrvatsko katoličko Sveučilište / Catholic University of Croatia - Academia.edu. unicath.academia.edu. Pristupljeno 21. siječnja 2022.
  7. ↑ Croatia's soccer superstar, the former boss ... and a sport dogged by scandal. the Guardian (engleski). 28. studenoga 2021. Pristupljeno 25. siječnja 2022.
  8. ↑ Welle (www.dw.com), Deutsche. Tado Jurić: Političarima iseljavanje odgovara | DW | 08.07.2021. DW.COM. Pristupljeno 25. siječnja 2022.
  9. ↑ Welle (www.dw.com), Deutsche. Zašto Hrvati napuštaju Hrvatsku? | DW | 17.11.2019 (bošnjački). Pristupljeno 25. siječnja 2022.
  10. ↑ La Croatie désemparée face à sa crise démographique. Le Monde.fr (francuski). 23. listopada 2020. Pristupljeno 25. siječnja 2022.
  11. ↑ Uhr, Von Matthias Reif | 19 53; Dezember 2019, 29. 29. prosinca 2019. Exodus am Balkan: Tado Juric: "Kroatien wird zum Altenheim Europas". www.kleinezeitung.at (njemački). Pristupljeno 25. siječnja 2022.CS1 održavanje: numerička imena: authors list (link)
  12. ↑ Globus - Političari psihopati: Koliko ih ima, kako da ih prepoznamo i zašto im vjerujemo?. www.jutarnji.hr. 11. prosinca 2020. Pristupljeno 25. siječnja 2022.
  13. ↑ Stranica autora: Dr. sc. Tado Jurić, Hrvatsko katoličko sveučilište | Večernji.hr. www.vecernji.hr. Pristupljeno 25. siječnja 2022.
  14. ↑ PRVO VELIKO ISTRAŽIVANJE MEĐU GASTARBAJTERIMA: KOJI SU STVARNI RAZLOZI MASOVNOG ISELJAVANJA HRVATA Velika većina njih kaže da nije siromaštvo
  15. ↑ Lider
  16. ↑ urednistvo. Ponos Posavine: TADO JURIĆ | Kerigma Pia. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. siječnja 2022. Pristupljeno 22. siječnja 2022.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tado_Jurić&oldid=6908214"