Orašje
Ovo je glavno značenje pojma Orašje. Za druga značenja pogledajte Orašje (razdvojba).| Orašje | |||
|---|---|---|---|
|
|||
| Država |  Bosna i Hercegovina
| ||
| Entitet | Federacija BiH | ||
| Županija |  Posavska
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Marijan Oršolić (HDZ BiH) | ||
| Površina | |||
| - Općina | 122 km² | ||
| Stanovništvo (1991.) | |||
| - Grad | 3.907 | ||
| - Urbano područje | 28.367 (općina) | ||
| Poštanski broj | 76270 | ||
| Pozivni broj | (+387) 031 | ||
| Službena stranica www.orasje.ba | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj općine Orašje u Bosni i Hercegovini | |||
Orašje je naselje i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Most Županja-Orašje preko Save spaja BiH s Hrvatskom. Gradnja novog mosta okončana je 1998. godine.
Prijašnji most na istom mjestu srušila je Hrvatska vojska 1991. godine zbog srbočetničke agresije na BiH i RH. Na njegovom mjestu sve do 1995. godine (kada su pripadnici oružanih snaga SAD-a izgradili pontonski most), riječna skela je bila jedini način prelaska s desne na lijevu stranu Save, odnosno iz BiH u Hrvatsku i obrnuto.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca Bosanskog Šamca) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Orašje i okolica oduvijek je bila naseljena Hrvatima-katolicima.[nedostaje izvor] Nakon srpskih ustanaka, rusko-turskih ratova, Osmanlije su bile u uzmaku u Srbiji. Na mirovnoj konferenciji 1862. u Kandidži kod Carigrada velike sile odredile su ponižavajuće mirovne uvjete za muslimane. Većina muslimana iz Srbije izabrala je iseljavanje. Raselili su se po Turskom Carstvu. U proces se uključila turska vlast da bi planski upravlja iseljavanjem. Zbog političkih i strateških razloga mnoge je naselila u Bosnu, tada najistureniju tursku provinciju na zapad u Europi. Dosta ih je naselila u sjevernom pograničnom području da bi ojačala brojnost muslimana i tako osnažila pozicija za nadolazeća teritorijalna prekrajanja. Radi ublažavanja posljedica preseljavanja, sultan je naseljenike oslobodio od obveza prema državi i od slanja u vojsku, a mjera je trajala sljedećih 14 godina. U procesu je zahvaćeno i Orašje.[1]
Do tog iseljavanja muslimana iz Srbije, na mjestu današnjeg Orašja bilo je manje naselje-selište imena Orašje. Budući da je Osmansko Carstvo uspostavilo obrambeni pogranični sustav sličan Vojno – krajiškom graničarskom sustavu s druge strane, vjerojatno je u blizini bila i kakva turska karaula za obranu granice. Orašje i okolica oduvijek je bila Hrvatima-katolicima. Bilo je vrlo malo muslimana. Grupiranjem muslimana u pograničnom području Osmansko Carstvo namjeravalo je ojačati granice. Tako su se muslimanski izbjeglice iselili u Bosansku Posavinu u Gornju Aziziju (Bosanski Šamac) i Donju Aziziju (Orašje). Grupiranje nije spriječilo austro-ugarsko zauzimanje 1878., ali u Bosanskoj Posavini najjača muslimanska mjesta otpora zauzimanju bila su Brčko i Ugljara (Orašje).[1]
Muslimani su došli iste 1862. godine i u istoj godini Orašje / Donja Azizija kao varoš, planski je urbanizirana je i naseljena. Projektanti naselja bili su francuski inženjeri. Naselje su projektirali u obliku šahovske ploče. Već 1863. sagrađena je oraška džamija imena Azizija. Naselja odakle su došli srpski muslimani su Užice, Sokol, Šabac i Beograd. Muslimani iz Beograda i Užica bavili su se obrtom i trgovinom, iz Sokola zemljoradnjom i stočarstvom, iz Šapca obrtom, ribarstvom i skeledžijskim poslovima. Tradicija zanimanja kod muslimana zadržala se do danas te i danas većina muslimana potomaka doseljenih u Orašje ne bavi se obradom zemlje.[1]
Klima[uredi | uredi kôd]
Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: OrašjePrema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja.
| Stanovništvo općine Orašje | ||||||
| godina popisa | 2013. | 1991. u promijenjenim granicama | 1991. | 1981. | 1971. | |
| Hrvati | 17.345 (87,33%) | 19.818 (82,06%) | 21.308 (75,11%) | 20.705 (74,46%) | 19.354 (75,19%) | |
| Srbi | 157 (0,79%) | 1.599 (6,62%) | 4.235 (14,92%) | 4.151 (14,92%) | 4.266 (16,57%) | |
| Muslimani | 2.015 (10,15%) | 1.879 (7,78%) | 1.893 (6,67%) | 1.548 (5,56%) | 1.867 (7,25%) | |
| Jugoslaveni | 626 (2,20%) | 1.056 (3,79%) | 131 (0,50%) | |||
| ostali i nepoznato | 344 (1,73%) | 855 (3,54%) | 305 (1,07%) | 346 (1,24%) | 122 (0,47%) | |
| ukupno | 19.861 | 24.151 | 28.367 | 27.806 | 25.740 | |
Orašje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi | uredi kôd]
| Orašje | |||||||
| godina popisa | 2013. | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 1 974 (54,62%) | 1.843 (47,17%) | 1.503 (43,94%) | 1.840 (66,02%) | |||
| Srbi | 42 (1,162%) | 875 (22,39%) | 662 (19,35%) | 442 (15,85%) | |||
| Hrvati | 1 350 (37,35%) | 591 (15,12%) | 426 (12,45%) | 333 (11,94%) | |||
| Jugoslaveni | 0 | 470 (12,02%) | 761 (22,25%) | 92 (3,30%) | |||
| ostali i nepoznato | 248 (6,862%) | 128 (3,27%) | 68 (1,98%) | 80 (2,87%) | |||
| ukupno | 3.614 | 3.907 | 3.420 | 2.787 | |||
Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]
Naseljena mjesta iz popisa stanovništva 1991.:
Bok, Bukova Greda, Čović Polje, Donja Mahala, Donji Žabar, Jenjić, Kopanice, Kostrč, Lepnica, Lončari, Matići, Orašje, Oštra Luka, Tolisa, Ugljara i Vidovice.
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Čović Polje, Donji Žabar i Lončari, te dijelovi naseljenih mjesta: Lepnica, Jenjić i Oštra Luka. Od ovog područja formirana je općina Donji Žabar.
Uprava[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Općina Orašje je jedna od BiH općina koje su tijekom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinanciranja s USAID-m i njenim podizvođačima, u prvom redu PADCO-m, između ostalih i projekt šalter sale "Sve na jednom mjestu".
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Katolička crkva blaženog Alojzija Stepinca.
- oraška džamija Azizija. Poznata kao jedna od rijetkih koja sadrži bocu s dlakom poslanika Muhammeda.
- spomenik poginulim partizanima iz 2. svjetskog rata i novoizgrađeni spomenik poginulim braniteljima iz rata 1992. – 1995. godine.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
- Osnovna škola "Orašje"
- Srednjoškolski centar "fra Martin Nedić"
- Srednja strukovna škola Orašje
- Vrtić "Pčelica"
Kultura[uredi | uredi kôd]
- "Dani općine Orašje". Održavaju se krajem listopada svake godine.
- Međunarodna motorijada (prva na području bivše Jugoslavije) u organizaciji Moto kluba Posavac iz Orašja. U to vrijeme grad posjeti veliki broj turista iz svih okolnih zemalja, kao i iz Austrije, Njemačke, Italije, Švicarske.
- "Dani hrvatskog filma" kulturna je manifestacija koja traje 10 dana.
Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]
- Granični prijelaz prema Hrvatskoj jedan je od tri suvremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini.
- U gradu se nalazi veliki broj ugostiteljskih objekata u čemu su najpoznatije oraške ćevabdžinice.
Šport[uredi | uredi kôd]
- HNK Orašje
- NK Hajduk Orašje
- Kajak-kanu klub Sidro[2][3]
- Karate klub Bosanac[3]
- Taekwando klub Orašje[3]
- Šahovski klub Orašje[4]
- Auto-moto klub Posavac, Orašje[3][5]
- KBV Muay thai Škorpion[3]
- Kuglački klub Posavina[3]
- Tavla klub Bosna[3][6]
- Teniski klub Orašje[3]
- Ženski odbojkaški klub Orašje
Zdravstvo[uredi | uredi kôd]
U gradu djeluju Županijska bolnica "Orašje", kao i istoimeni Dom zdravlja, s ukupno oko 150 zaposlenih.
Donacijom Republike Hrvatske 2004. godine, započeta je gradnja nove bolnice.
Mediji[uredi | uredi kôd]
- Radio postaja Orašje
- TV Studio Orašje
Značajne osobe[uredi | uredi kôd]
- Anto Baotić, pisac
- Miroslav Baotić, pjesnik
- Branko Damjanović, odbojkaš[7][8]
- Ivo Gregurević, glumac
- Pavo Kobaš, pisac, metodičar i političar
- Mato Neretljak, nogometaš
- Marko Topić, nogometaš
- Aleksandar Živković, nogometaš
- Ilija Živković – Čokić, svećenik, psiholog
- Joso Živković, pjesnik i slikar
- Pavo Živković, povjesničar i romanopisac
- Mato Nedić, književnik
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Županjac.net - Prvi nezavisni portal Grada Županje Dominković, Mato: Postanak Orašja - Donje Azizije. 15. prosinca 2019. (pristupljeno 14. srpnja 2020.)
- ↑ Kajak-kanu klub Sidro. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2010. Pristupljeno 19. siječnja 2018. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ a b c d e f g h Općina Orašje Registrirani športski klubovi (pristupljeno 19. siječnja 2018.)
- ↑ Centar za istraživačko novinarstvo Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2021. Izdatci za proračunske pričuve na razini Posavske županije 2010. (pristupljeno 19. siječnja 2018.)
- ↑ MK Posavac. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. siječnja 2018. Pristupljeno 19. siječnja 2018. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Tavla klub Bosna. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. travnja 2016. Pristupljeno 19. siječnja 2018. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Branko Damjanović, nova odbojkaška zvijezda Tolisa portal
- ↑ OK Mladost Marina Kaštela. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2013. Pristupljeno 25. lipnja 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||