Tatre

Koordinate: 49°10′N 20°08′E / 49.167°N 20.133°E / 49.167; 20.133
Izvor: Wikipedija
Tatre
Gerlachovský štít, najviši vrh Slovačke i Tatri
Položaj
Koordinate49°10′N 20°08′E / 49.167°N 20.133°E / 49.167; 20.133
DržavaSlovačka, Poljska
Fizikalne osobine
Najviši vrh
• visina:
Gerlachovský štít
2655 m
Ostali vrhoviGerlachovská veža (2 642) ,Lomnický štít (2 633)
Tatre na zemljovidu Karpata
Tatre
Tatre
Tatre
Tatre
Tatre na zemljovidu Karpata
Zemljovid
Ovo je glavno značenje pojma Tatre. Za naselje u općini općini Hrpelje – Kozina u Sloveniji pogledajte Tatre(Hrpelje - Kozina, Slovenija).

Tatre (slovački: i poljski: Tatry) su planinski lanac koji se prostire na granici Slovačke i Poljske. Najveći dio planine s najvišim vrhovima nalazi se u Slovačkoj uključujući i najviši vrh Gerlachovský štít s 2655 metara.

Vrh Mnich

Položaj[uredi | uredi kôd]

Planinski lanac se nalazi u sjevernoj Slovačkoj i južnoj Poljskoj površine od oko 750 km ² od čega se 600 km ² nalazi se na području Slovačke. Tatre su jedini planinski lanac iz karpatske skupine koji je alpskoga tipa. Tatre su najviše planine Karpata s 25 vrhova viših od 2 500 metara nadmorske visine. Glavni dio Visokih Karpata je ledenjak. Tatre također dijele crno morski i baltički sljev. Najviši dio Tatri su Visoke Tatre.

Podjela[uredi | uredi kôd]

Klima[uredi | uredi kôd]

Planina leži u umjerenom pojasu u srednjoj Europi. Ona je važna prepreka za kretanje zračnih masa. Brdovita planina uzrokuje različitu klimu u pojedinim dijelovima planine. Posljedice globalnog zatopljenja na Tatrama počele su biti vidljive 1980. godine.

Vjetrovi[uredi | uredi kôd]

Prosječna brzina vjetra je 6 m/s. Vjetrovi se djele na:

  • Južni vjetrovi na sjevernoj strani
  • Zapadni vjetrovi u podnožju planine (Orawa-Nowy Targ kotlina)
  • Fen vjetrovi (poljski: halny) najčešće se javljaju između listopada i svibnja. To je topao i suh vjetar.

Temperatura[uredi | uredi kôd]

Najniža temperatura zimi može biti i do -40 °C, dok ljetna temperatura može doseći 33 °C. Temperatura također ovisi o visini i osunčanosti.

Padaline[uredi | uredi kôd]

Najviše oborina zabilježeno je na sjevernim obroncima. U lipnju i srpnju mjesečnim količina oborina dostiže oko 250 mm. Padaline se javljaju od 215 do 228 dana u godini. Grmljavinske oluje pojave se u prosjeku 36 dana godišnje.

Snijeg[uredi | uredi kôd]

Maksimalna debljina snijega iznosi 320 cm u ožujku. Vrhovi su ponekad pokriveni snijegom tijekom cijele godine, a česte su i lavine.

Zalazak sunca za vrh Kriváň

Nacionalni parkovi[uredi | uredi kôd]

Slovački Tatranski nacionalni park (TANAP, Tatranský národný park) je osnovan 1949. godine, dok je poljski Tatranski narodni park (TPN, Tatrzański Park Narodowy) osnovan 1954. godine. Oba parka su 1993. uvrštena u UNESCO-ovu listu zaštićenih biosfera.

Skijaški centri[uredi | uredi kôd]

Tatre su poznate i po svojim skijaškim centrima, kao što su Vysoké Tatry, koje obuhvaćaju nekadašnje samostalne centre Štrbsko Pleso, Starý Smokovec, Tatranská Lomnica, Poprad u Slovačkoj i Zakopane u Poljskoj.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tatre