Taksila
| Taksila | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Pakistan |
| Godina uvrštenja | 1980. (4. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | iii, vi |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:139 |
| Koordinate | 33°44′45″N 72°47′15″E / 33.74583°N 72.78750°E |
  Taksila Lokacija Taksile u Pakistanu | |
Taksila, Takkasila ili Taxila, (urdu: ٹیکسلا, Nastaliq; sanskrt: तक्षशिला, Takṣaśilā) je važan arheološki lokalitet starog indijskog gandarskog grada u provinciji Pandžabu u Pakistanu. Nalazi se 32 km sjeverozapadno od dijela Islamabada, Rawalpindija, u blizini Velikog puta debala, povijesne ceste koja je povezivala sjeverni Afganistan s Pandžabom; na nadmorskoj visini od 549 m.
Taksila je bio važno vedsko/hinduističkog[1] i budističko[2] središte od 6. stoljeća pr. Kr.[3] do 5. stoljeća pr. Kr.[4] [5] Zbog čega je 1980. godine upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji zajedno s nekoliko obližnjih lokaliteta.
Taksila se nalazila na raskršću tri važna povijesna trgovačka puta:
- kraljevskog puta od Pāṭaliputre do doline Gangesa (tzv. Veliki put debala);
- Puta kroz Baktriju, Kāpiśu do Puṣkalāvatīja (Pešavar u Afganistanu); i
- Puta od Kašmira do Srednje Azije, kroz Srinigar, Mansehru i dolinu Haripur[6] kroz Kundžerabski prijevoj do Puta svile.
Prema legendi je Takša, sin Barate i Mandavija iz indijskog epa Ramajana, te drevni kralj države Takša Kanda (Taškent), osnovao grad Takšašilu, čije ima na sanskrtu znači "pripada kralju Takši".
U epu Mahābhārata, kraljević kraljevstva Kuru, Parikṣit je okrunjen u Taksili.[7]
Prema teoriji koju iznosi Damodar Dharmanand Kosambi, "Taksila" je vezana uz "Takṣaka," što znači "tesar" i predstavlja alternativni naziv za stari indijski ratnički klan Nāga.[8]
Oko 518. pr. Kr.[9] Darije Veliki je anektirao suvremeni Pakistan, uključujući i Taksilu, u perzijsko Ahemenidsko Carstvo.[10] God. 326. pr. Kr.[10] – Aleksandar Veliki prihvaća kralja Taksile, Āmbhija za svog vazala,[11] a kasnije i predaju Pora na rijeci Jhelum.[10] Aleksandrovi generali Eudem i satrap Piton se 317. pr. Kr. povlače s Inda. Piton je imenovan Aleksandrovim satrapom Sinda, a potom je dobio regiju Gandhara Ugovorom u Triparadisu 320. pr. Kr.
»"Kada su ljudi Aleksandra Velikog došli u Taksilu u 4. stoljeću pr. Kr. osnovali su sveučilište kakvog tada nije bilo u Grčkoj. U njemu su se učile tri Vede i osamnaest vještina, te je još uvijek postojalo kada je tamo došao kineski hodočasnik Fa-Hsien oko 400. god." «Od 321. do 317. pr. Kr. Čandragupta Maurja, osnivač Maurijskog Carstva u istočnoj Indiji, širi svoju vlast na sjevernu i sjeverozapadnu Indiju, uključujući Pandžab. Čandraguptin savjetnik Kautilja (također poznat kao Čanakja) bio je učitelj u Taksili. Za Čandraguptinog unuka Ašoke, Taksila postaje veliko budističko učilište, poznato kao Sirsukh.[12]
God. 185. pr. Kr.,[13] posljednjeg maurijskog cara, Bṛhadratha, je ubio njegov general Puṣyamitra Śunga tijekom vojne parade.[14] No, već dvije godine poslije, 183. pr. Kr.[15] – Demetrije I. osvaja Gandhāru, Pandžab i dolinu Inda.,[10] te svoju novu prijestolnicu Sirkap gradi na drugoj strani rijeke, nasuprot Tasklile.[15] Vladari Grčko-Baktrijskog Kraljevstva (koje je imalo vrhunac za vladavine Antialkida od oko 130. – 120. pr. Kr.) su najvjerojatnije vladali iz ovog grada. Za vrijeme grčke vladavine grad je prosperirao, imao vlastitu samoupravu, vlastite cehove i kovao svoj novac. Njihova vladavina završava oko 90. pr. Kr.[16] kada Indo-skitski poglavica Maues svrgava posljednjeg grčkog vladara Taksile.[16]
Osnivač Indo-Partskog Kraljevstva, Gondofar, osvaja Taksilu i pretvara je u svoju prijestolnicu oko 25. pr. Kr. Kralja Gondofara IV. je u Taksili posjetio Sveti Toma Apostol oko 46. godine, a natpis iz Taksile s riječima "Veliki kralj, Kralj kraljeva, sin Božji, Kušana" (maharaja rajatiraja devaputra Kushana) datiran je u 76. godinu. Oko 405. godine Taksilu je posjetio kineski budistički svećenik Fa Hsien u svojoj knjizi "Zapis o budističkim kraljevstvima na putovanju Indijom i Cejlonom u potrazi za budističkim knjigama pravila" spominje taksilu pod imenom Ču Ča Ši Lo, što znači "Odrubljena glava" a vezano za vjerovanje kada je Buda čovjeku skinuo svoju glavu. Prije nego što je pala pod udarom osvajača, Taksila je bila glavnim gradom mnogih dinastija, i središte vedskog i budističkog učenja, kojima su se pridružili i Grci.[17]
Oko 460. – 470. godine[18] Heftaliti prodiru u Gandhāru i Pandžab, te u Taksili dolazi do sveopćeg uništavanja budističkih samostana i stupa koje više nikada nisu obnovljene.[18]
Britanski arheolog Sir John Marshall je proveo dvadeset godina istraživanja u Taksili.[19]
-
Središnja stupa hrama Mohra Muradu -
Votivni stup -
Grobni humak Bhir -
Džaulijanska grobica -
Kovanica iz Taksile iz 2. stoljeća pr. Kr.
- ↑ Majumdar, Raychauduri and Datta. An Advanced History of India. Macmillan. London. str. 64. Zanemaren tekst "authorlink" (pomoć)
- ↑ UNESCO World Heritage List. 1980. Taxila: Kratak opis (engl.) Preuzeto 8. lipnja 2011.
- ↑ "History of Education", Encyclopædia Britannica, 2007.
- ↑ "Nalanda" (2007). Encarta.
- ↑ a b Joseph Needham, Within the Four Seas: The Dialogue of East and West, Routledge, 2004., ISBN 0-415-36166-4
- ↑ Thapar, Romila. 1997. [1961] Aśoka and the Decline of the Mauryas. Oxford University Press. Oxford. str. 237. ISBN 0-19-563932-4 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - origyear (pomoć)
- ↑ Kosambi, Damodar Dharmanand. 1975. An Introduction to the Study of Indian History Revised Second Edition izdanje. Popular Prakashan. Bombaj. str. 126.
|edition=sadrži dodatni tekst (pomoć) - ↑ Kosambi 1975:129
- ↑ Marshall, John. 1975. [1951] Taxila: Volume I. Motilal Banarsidass. Delhi. str. 83. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - origyear (pomoć)
- ↑ a b c d Marshall 1975:83
- ↑ zvanog Taksil u kasnijim grčkim izvorima.
- ↑ Thapar 1997
- ↑ Kulke, Hermann; Rothermund, Dietmar. 1998. A History of India Third Edition izdanje. Routledge. London. str. 68. ISBN 0-415-15481-2
|edition=sadrži dodatni tekst (pomoć) - ↑ Kulke and Rothermund 1998:68
- ↑ a b Kulke and Rothermund 1998:70
- ↑ a b Marshall 1975:84
- ↑ Život Apolonija iz Tijane pretpostavlja kako se u Taksili grčki govorio stoljećima nakon prestanka grčke dominacije.
- ↑ a b Marshall 1975:86
- ↑ Marshall, Sir John. 1960. A Guide to Taxila. Department of Archaeology in Pakistan, Sani Communications. Karachi.
- Professor Dr. Ahmad Hasan Dani, Guide to Historic Taxila Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. lipnja 2017. (Wayback Machine) (engl.)
- Fotografije Taksile Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. travnja 2005. (Wayback Machine)
- Karta arheoloških lokaliteta u Gandari Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. prosinca 2005. (Wayback Machine), Huntington Collection, Ohio State University
- Saadullah Bashir, Taksila muzej i samostan Džaulijan Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. veljače 2008. (Wayback Machine) (engl.)
| |||||||||||||||||
