Popis mjesta svjetske baštine u Aziji

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Satelitska fotografija Sundarbansa (tamno zeleno), zajednička svjetska baština Bangladeša i Indije

Ovo je UNESCO-ov popis mjesta Svjetske baštine u Aziji. Mjesta koja su obilježena zvjezdicom (*) se također nalaze na popisu ugroženih mjesta svjetske baštine.

Sadržaj

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z


A[uredi | uredi kôd]

Flag of Afghanistan.svg Afganistan (2)[uredi | uredi kôd]

Ečmijazdinska katedrala

Flag of Armenia.svg Armenija (3)[uredi | uredi kôd]


Flag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan (3)[uredi | uredi kôd]

Širvanšahova palača u Starom Bakuu

B[uredi | uredi kôd]

Flag of Bahrain.svg Bahrein (2)[uredi | uredi kôd]

Flag of Bangladesh.svg Bangladeš (3)[uredi | uredi kôd]

  • 1985. - Povijesni grad džamija Bagerhat
  • 1985. - Ruševine budističkog samostana Somapura Mahavihara u Paharpuru
  • 1997. - Nacionalni park Sundarbans, najveći ekosustav mangrova na svijetu, dijeli ga s Indijom (Green pog.svg)
Grobnica kraljeva u Pafu, Cipar

C[uredi | uredi kôd]

Flag of Cyprus.svg Cipar (3)[uredi | uredi kôd]

F[uredi | uredi kôd]

Flag of the Philippines.svg Filipini (6)[uredi | uredi kôd]

  1. 1993. - Filipinske barokne crkve u Manili, Paoayu i Miagau (Blue pog.svg)
  2. 1993. - Koraljni greben Tubbataha (Green pog.svg)
  3. 1995. - Terase rižinih polja Filipinskih Kordiljera
  4. 1999. - Nacionalni park Puerto Princesa Subterranean River kod Puerto Princesa na Palawanu (Green pog.svg)
  5. 1999. - Povijesni grad Vigan
  6. 2014. - Rezervat divljine gorja Hamiguitan (Green pog.svg)
v • r • u
Svjetska baština na Filipinima
Flag of UNESCO.svgFilipinska zastava
Filipinska nematerijalna svjetska baština

Pjevanje Hudhud naroda Ifugao • Ep Darangen naroda Lanao

Stari grad Mcheta zimi

G[uredi | uredi kôd]

Flag of Georgia.svg Gruzija (3)[uredi | uredi kôd]

I[uredi | uredi kôd]

Flag of India.svg Indija (35)[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Svjetska baština u Indiji

v • r • u
Svjetska baština u Indiji
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (29)
Utvrda Agra (1983.) • Povijesni grad Ahmedabad (2017.) • Špiljski hramovi u Ajanti (1983.) • Skloništa u stijenama Bhimbetke (2003.) • Crvena utvrda u Delhiju (2007.) • Arheološki park Champaner-Pavagadh (2004.) • Chhatrapati Shivaji Terminus, povijesni željeznički kolodvor u Mumbaiju (2004.) • Veliki hramovi dinastije Chola (Brihadeeswarar, Gangaikondacholisvaram i Airavatesvara) (1987.) • Špilje Elephante (1987.) • Špiljski hramovi Ellore (1983.) • Mogulski grad Fatehpur Sikri (1986.) • Crkve i konvikti starog grada Goa (1986.) • Spomenici Hampija (1986.) • Humajunova grobnica u Delhiju (1993.) • Jantar Mantar u Jaipuru (2010.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu3) (2016.) • Skupina spomenika grada Khajurahoa (1986.) • Hram sunca u Konarku (1984.) • Kutab minaret s pripadajućim spomenicima u Delhiju (1993.) • Spomenici Mahabalipurama (1984.) • Mahabodhi (2002.) • Nalanda Mahavihara (Sveučilište Nalanda) u Biharu (2016.) • Spomenici Pattadakala (1987.) • Indijske planinske pruge (1999.) • Rajasthanske brdske utvrde (2013.) • Rani-ki-Vav (2014.) • Budistički spomenici Sanchija (1989.) • Taj Mahal (1983.) • Viktorijanski i art deco Mumbai (2018.)
Indijska zastava
Prirodna baština (7)
Mješovita baština (1)
Nematerijalna
svjetska baština (8)
Ples Chhau (2010.) • Kalbelia, narodne pjesme i plesovi Radžastana (2010.) • Kutiyattam, sanskritsko kazalište (2008.) • Ladakh, budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, Jammuu i Kašmiru (2012.) • Mudiyettu, ritualno kazalište i plesna drama Kerale (2010.) • Novruz, proslava iranske Nove godine2) (2009.) • Ramlila, tradicionalna izvedba Ramajane (2008.) • Ramman, vjerski festival i kazalište u Garhwal Himalajama (2009.) • Sankirtana, obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz Manipura (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice Thathera u Jandiala Guruu, Punjab (2014.)

1) Zajednička svjetska baština Indije i Bangladeša.   2) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 

Flag of Indonesia.svg Indonezija (9)[uredi | uredi kôd]

  1. 1991. - Nacionalni park Komodo Green pog.svg
  2. 1991. - Nacionalni park Ujung Kulon na Javi s vulkanom Anak Krakatau Green pog.svg
  3. 1991. - Budistički hramski kompleks Borobudur
  4. 1991. - Hinduistički hramski kompleks Prambanan
  5. 1996. - Paleontološka nalazišta kod Sangirana
  6. 1999. - Nacionalni park Lorentz Green pog.svg
  7. 2004. - Tropske kišne šume na Sumatri Green pog.svg Blue pog.svg
  8. 2012. - Kulturni krajolik pokrajine Bali: sustav subaka kao utjelovljenje Tri Hita Karana filozofije
  9. 2019. - Baština rudnika ugljena Ombilin u Sawahluntu
v • r • u
Svjetska baština u Indoneziji
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (5)Indonezijska zastava
Prirodna baština (4)
Nematerijalna svjetska baština Indonezije

Kazalište lutaka Wayang • Tradicionalna proizvodnja indonezijskog bodeža Kris • Indonezijski Batik • Tradicionalna proizvodnja batika u školama Pekalongana

Lokacije svjetske baštine u Iraku
Black pog.svg svjetska kulturna baština; Blue pog.svg svjetska kulturna i prirodna baština

Flag of Iraq.svg Irak (6)[uredi | uredi kôd]

  1. 1985. - Ruševine partskog grada Hatra*
  2. 2003. - Ašur *
  3. 2007. - Arheološki lokalitet Samarra *
  4. 2014. - Erbilska citadela
  5. 2016. - Ahvar u južnom Iraku, otok bioraznolikosti i drevnog krajolika mezopotamijskih gradova (Blue pog.svg)
  6. 2019. - Babilon

Flag of Iran.svg Iran (22)[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Svjetska baština u Iranu

v • r • u
Svjetska baština u Iranu
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (21)
Armenski samostan sv. Tadeja i sv. Stjepana (2008.) • Bam s okolicom (2004.) • Behistunski natpisi (2006.) • Elamitski zigurat i drevni grad Čoga Zanbil (1979.) • Golestanska palača (2013.) • Gonbad-e Kabus (2012.) • Povijesni grad Jazd (2017.) • Kulturološki krajolik Majmanda (2015.) • Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu (2012.) • Pasargad (2004.) • Perzepolis (1979.) • Perzijski kanati (2016.) • Perzijski vrtovi (2011.) • Grobnica šejha Safija (2010.) • Saborna džamija u Isfahanu (1979.) • Sultanija (2005.) • Suza (205.) • Šuštarski hidraulički sustav (2009.) • Tabriški bazar (2010.) • Taht-e Sulejman (2003.)
Iranska zastava
Prirodna baština (1)
Dašt-e Lut (2016.)
Nematerijalna
svjetska baština (10)
Glazba Bakšija iz Korasana (2010.) • Kališujanski rituali Mašhade ardehala u Kašanu (2012.) • Naqqāli, iransko dramsko pripovijedanje* (2011.) • Proslava iranske Nove godine Novruz1) (2009.) • Rituali Pahlevani i Zurhanei (2010.) • Iranski glazbeni reportoar tradicijski skladbi Radif (2009.) • Ritualna dramska umjetnost Ta‘zīye (2012.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Farsu (2010.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Kašanu (2010.) • Tradicionalne vještine izgradnje i jedrenja iranskim lendž brodovima u Perzijskom zaljevu* (2011.)

1) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti

Flag of Israel.svg Izrael (9)[uredi | uredi kôd]

  1. 2001. - Masada
  2. 2001. - Stari dio Akre
  3. 2003. - Bijeli grad Tel Aviva
  4. 2005. - Ruševine biblijskih brežuljaka Megiddo, Hazor i Tel Beer Ševa u pustinji Negev (Pink pog.svg)
  5. 2005. - Put tamjana: naselja u pustinji Negev (Orange pog.svg)
  6. 2008. - Svetišta Bahá'í u Haifi i na zapadu Galileje
  7. 2012. - Mjesta ljudske evolucije na planini Karmel: špilje Nahal Me’arota / Wadi el-Mughare
  8. 2014. - Špilje Maresha i Bet-Guvrin u nizinama Judeje kao mikrokozmos Zemlje špilja (Blue pog.svg)
  9. 2015. - Nekropolis Bet She’arim: spomen Židovske obnove
v • r • u
Svjetska baština u Izraelu
Flag of UNESCO.svg
Stari dio grada Akra  · Bahá'í svetišta u Haifi i zapadu Galileje  · Nekropola Bet She’arim: Spomen Židovske obnove  · Bijeli grad Tel Aviva  · Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev  · Stari grad Jeruzalem1)  · Mjesta ljudske evolucije na planini Karmel: špilje Nahal Me’arota / Wadi el-Mughare  · Masada  · Biblijske ruševine u pustinji Negev: Megido, Hazor i Tel Beer Ševa  · Špilje Maresha i Bet-Guvrin u ravnicama Judeje kao mikrokozmos Zemlje špilja
Izraelska zastava

1) Iako se nalazi pod izraelskom kontrolom, ovaj lokalitet je predložio Jordan za svjetsku baštinu, a UNESCO ga ne drži svojinom ni jedne države. 

J[uredi | uredi kôd]

Flag of Japan.svg Japan (21)[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Svjetska baština u Japanu

v • r • u
Svjetska baština u Japanu
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (19)
Fuji (2013.) • Gusuku i drugi spomenici kraljevstva Ryukyu (2000.) • Dvorac Himeji (1993.) • Budistička čista zemlja Hiraizumija (2011.) • Budistički spomenici područja Horyu-ji (1993.) • Šintoistički hram Itsukushima (1996.) • Rudnici srebra Iwami Ginzan i njihov kulturni krajolik (2007.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu1) (2016.) • Svetišta i hodočasnički putovi u brdima poluotoka Kii (2004.) • Povijesni spomenici starog Kyota (Kyoto, Uji i Otsu) (1994.) • Kofunguni Mozu i Furuichi: tumuli drevnog Japana (2019.) • Kupola atomske bombe u Hirošimi (1996.) • Mjesta Meiji industrijske revolucije (2015.) • Tajna kršćanska mjesta regije Nagasaki (2018.) • Povijesni spomenici stare Nare (1998.) • Hramovi i svetišta Nikka (1999.) • Sveti otok Okinoshima i pripadajuća mjesta Munakata (2017.) • Povijesna sela Shirakawa-go i Gokayama (1995.) • Tomioka tvornica svile i pripadajući lokaliteti (2014.)
Japanska zastava
Prirodna baština (4)
Nematerijalna
svjetska baština (20)
Tradicionalni ples Ainu (2009.) • Žetvena molitva Akiu no Taue Odori u gradu Akiu (2009.) • Kazalište lutaka Bunraku (2008.) • Ritualna izvedba Daimokutate u gradu Nara (2009.) • Festival Dainichido Bugaku (2009.) • Ples Gagaku (2009.) • Ritualni ples Hayachine Kagura u gradu Hanamaki (2009.) • Parada Hitachi Furyumono (2009.) • Ceremonija plutanja Yamahoko (2009.) • Kazalište Kabuki (2008.) • Novogodišnji festival Koshikijima no Toshidon (2009.) • Kumiodori, tradicionalno glazbeno kazalište na otoku Okinawi (2010.) • Mibu no Hana Taue, ritualno presađivanje riže u Mibu, Hirošima (2011.) • Nachi no Dengaku, vjerska umjetnost tijekom Nachi festvala vatre (2011.) • Kazalište Noh (2008.) • Poljoprivredni ritual Oku-noto no Aenokoto (2009.) • Proizvodnja tkanina ramie u pokrajini Uonuma, prefektura Niigata (2009.) • Sada Shin Noh, sveti ples u hramu Sada, Shimane (2011.) • Sekishu Banshi proizvodnja papira pokrajine Ivami (Shimane) (2009.) • Festival nove godine Chakkirako u gradu Miura, prefektura Kanagawa (2009.) • Yuki-tsumugi, tehnika proizvodnje svile (2010.) • Washi, vještina tradicionalnog ručno rađenog papira (2014.) • Washoku, tradicionalna božanska kultura Japanaca, posebice za proslavu Nove godine (2013.)
1  Svjetska baština više zemalja [2] 

Flag of Yemen.svg Jemen (4)[uredi | uredi kôd]

  1. 1982. - Stari dio grada Šibam s gradskim zidinama*
  2. 1988. - Stari dio grada Sane* (Green pog.svg)
  3. 1993. - Povijesna jezgra grada Zabid-a *
  4. 2008. - Otočna skupina Sokotra (Green pog.svg)

Flag of Jordan.svg Jordan (5)[uredi | uredi kôd]

  1. 1985. - Ostaci Petre
  2. 1985. - Pustinjska tvrđava Kusair Amra
  3. 2004. - Arheološka nalazišta Um er-Rasas
  4. 2011. - Zaštićeno područje Wadi Rum
  5. 2015. - Mjesto Krštenja, Betanija iza Jordana (Al Magtas)
v • r • u
Svjetska baština u Jordanu
Flag of UNESCO.svg
Mjesto Krštenja, Betanija iza Jordana (Al Magtas)  · Petra  · Pustinjska tvrđava Kusair Amra  · Arheološka nalazišta Um er-Rasas  · Stari grad Jeruzalem1)  · Zaštićeno područje Wadi Rum
Jordanska zastava

1) Iako se nalazi pod izraelskom kontrolom, ovaj lokalitet je predložio Jordan za svjetsku baštinu, a UNESCO ga ne drži svojinom ni jedne države. 

Flag of South Korea.svg Južna Koreja (12)[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Svjetska baština u Južnoj Koreji

v • r • u
Svjetska baština u Južnoj Koreji
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (13)
Povijesna mjesta Baekjea (2015.)  · Palača Changdeokgung u Seulu (1997.)  · Dolmeni Gochanga, Hwasuna i Ganghwadoa (2000.)  · Povijesna korejska sela: Hahoe i Yangdong (2010.)  · Povijesna mjesta u Gyeongju (2000.)  · Utvrda Hwaseong u Suwonu (1997.)  · Svetište Jongmyo u Seulu (1995.)  · Kraljevske grobnice dinastije Joseon (2009.)  · Janggyeong Panjeon, skladište spisa Tripitaka Koreana u hramu Haeinsa (1995.)  · Namhansanseong (2014.)  · Sansa, budistički planinski samostani u Koreji (2018.)  · Hram u stijeni Seokguram i hram Bulguksa u Gyeongju (1995.)  · Seowoni, neokonfucijanske akademije Koreje (2019.)
Zastava Južne Koreje
Prirodna baština (1)
Vulkanski otok Jeju i njegove vulkanske cijevi (2007.)
Nematerijalna
svjetska baština (18)
Arirang, lirska narodna pjesma (2012.)  · Dvorski ples Cheoyongmu (2009.)  · Daemokjang, tradicionalna drvena arhitektura  · Gagok, lirski pjevni ciklusi uz pratnju orkestra (2010.)  · Žetveni ritual Ganggangsullae (2009.)  · Festival Gangneung Danoje (2008.)  · Ritual Jeju Chilmeoridang Yeongdeunggut (2009.)  · Jultagi, hodanje preko užeta (2011.)  · Glazbeni kraljevski ritual predaka u hramu Jongmyo, Jongmyo jerye (2008.)  · Kimjang, proizvodnja i konzumacija kimchija (2013.)  · Predenje mosi u regiji Hansan (2011.)  · Namsadang Nori, narodni klauni lutalice (2009.)  · Nongak, glazba, plesovi i rituali skupina u zajednicama (2014.)  · Epsko pjevanje Pansori (2008.)  · Rituali i igre povlačenja1) (2015.)  · Taekkyeon, tradicionalna korejska borilačka vještina (2011.)  · Budistički ritual Yeongsanjae (2009.)

1) Zajednička svjetska baština Filipina, Južne Koreje, Kambodže i Vijetnama,  

K[uredi | uredi kôd]

Flag of Cambodia.svg Kambodža (3)[uredi | uredi kôd]

  1. 1992. - Arheološki park Angkora (Angkor Wat, Angkor Thom, Banteay Srei, Bayon, Prasat Kravan, Ta Prohm, Ta Som)
  2. 2008. - Hram Prasat Preah Vihear
  3. 2017. - Hramsko područje Sambor Prei Kuk, arheološki lokalitet starog Ishanapura
v • r • u
Svjetska baština u Kambodži
Flag of UNESCO.svgKambodžanska zastava

Flag of Qatar.svg Katar (1)[uredi | uredi kôd]

  1. 2013. - Al Zubarah

Flag of Kazakhstan.svg Kazahstan (4)[uredi | uredi kôd]

  1. 2003. - Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija
  2. 2004. - Petroglifi u Tanbaljiju
  3. 2008. - Kazahstanski prag - stepe i jezera sjevernog Kazahstana sa zaštićenim područjima prirode (Green pog.svg)
  4. 2014. - Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan

Flag of the People's Republic of China.svg NR Kina (54)[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Svjetska baština u Kini

v • r • u
Svjetska baština u Kini
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Flag of Kyrgyzstan.svg Kirgistan (2)[uredi | uredi kôd]

  1. 2009. - Sulejmanova planina
  2. 2014. - Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan

L[uredi | uredi kôd]

Flag of Laos.svg Laos (2)[uredi | uredi kôd]

  1. 1995. - Luang Prabang s kraljevskom palačom i budističkim samostanima
  2. 2001. - Četvrt hramova Vat Fou i kultivirana pokrajina Čampasak

Flag of Lebanon.svg Libanon (5)[uredi | uredi kôd]

  1. 1984. - Omejidske ruševine kod grada Andžara
  2. 1984. - Ruševine Baalbeka
  3. 1984. - Ruševine Byblosa
  4. 1984. - Ruševine Tira
  5. 1998. - Sveta Dolina Kadiša i šuma libanonskog cedra, Božji cedrovi (Green pog.svg)
v • r • u
Svjetska baština u Libanonu
Flag of UNESCO.svg
Omejidske ruševine kod Andžara  · Antički Baalbek  · Drevni grad Byblos  · Sveta Dolina Kadiša (Quadi Qadisha) i Božji cedrovi (Horsh Arz el-Rab)  · Drevni grad Tir
Libanonska zastava

M[uredi | uredi kôd]

Flag of Malaysia.svg Malezija (4)[uredi | uredi kôd]

  1. 2000. - Nacionalni park Kinabalu (Green pog.svg)
  2. 2000. - Nacionalni park Gunung Mulu (Green pog.svg)
  3. 2008. - Malakka i George Town, Penang: Povijesni gradovi uz Malajski prolaz
  4. 2012. - Arheološka nalazišta doline Lenggong

Flag of Myanmar.svg Mjanmar (2)[uredi | uredi kôd]

Flag of Mongolia.svg Mongolija (5)[uredi | uredi kôd]

  1. 2003. - Udolina Uvs-Nuur (Green pog.svg)
  2. 2004. - Kulturni krajolik Doline Orhona
  3. 2011. - Petroglifi mongolskog Altaja
  4. 2015. - Velika Burhan Haldun planina i njezin sveti okolni krajolik
  5. 2017. - Krajolici Daurije, zajedno s Rusijom (Green pog.svg)

N[uredi | uredi kôd]

Flag of Nepal.svg Nepal (4)[uredi | uredi kôd]

  1. 1979. - Dolina Katmandu
  2. 1979. - Nacionalni park Sagarmatha (Green pog.svg)
  3. 1984. - Nacionalni park Chitwan (Green pog.svg)
  4. 1997. - Lumbini (rodno mjesto Bude)
v • r • u
Svjetska baština u Nepalu
Flag of UNESCO.svgNepalska zastava

O[uredi | uredi kôd]

Flag of Oman.svg Oman (5)[uredi | uredi kôd]

  1. 1987. - Utvrda Bahla
  2. 1988. - Arheološki lokaliteti Bat, Al-Khutm i Al-Ajn iz brončanog doba
  3. 2000. - Zemlja tamjana - Stabla tamjana i mjesta trgovanja tamjanom u Dhofaru (Red pog.svg)
  4. 2006. - Sustav za navodnjavanje Afladž (Blue pog.svg)
  5. 2018. - Drevni grad Kalhat
  • 1994. - Zaštićeno područje za životinje u pustinji Omana (domovina arapskih oriks antilopa) 1
1UNESCO je ovo područje uklonio s popisa 28. lipnja 2007. jer je vlada Omana odlučila površinu zaštićenog područja smanjiti za 90%. Ovo je prvo skidanje s popisa jednog mjesta koje je proveo UNESCO.[1]
v • r • u
Svjetska baština u Omanu
Flag of UNESCO.svg
Afladž, sustav za navodnjavanje (2006.)  · Arheološki lokaliteti Bat, Al-Khutm i Al-Ajn iz brončanog doba (1988.)  · Utvrda Bahla (1987.)  · Drevni grad Kalhat (2015.)  · Zaštićeno područje za životinje u pustinji Omana (domovina arapskih oriks antilopa) (1994.) 1  · Zemlja tamjana (2000.)
Flag of Oman.svg
Nematerijalna svjetska baština Omana
Al ‘azi, elegija, procesijska koračnica i poezija (2012.)  · Al Ajala, tradicionalna izvedbena umjetnost Omanskog sultanata i UAE (zajedno sa UAE) (2014.)  · Arapska kava, simbol darežljivosti (zajedno s UAE, Omanom i Katarom) (2015.)  · Medžlis, kulturni i društveni prostor (zajedno s UAE, Omanom i Katarom) (2015.)  · Al-Taghrooda tradicionalna beduinska poezija (zajedno s UAE) (2012.)
1UNESCO je ovo područje uklonio s popisa 28. lipnja 2007. jer je vlada Omana odlučila površinu zaštićenog područja smanjiti za 90%. Ovo je prvo skidanje s popisa jednog mjesta koje je proveo UNESCO.[3]
Utvrda Lahore

P[uredi | uredi kôd]

Flag of Pakistan.svg Pakistan (6)[uredi | uredi kôd]

v • r • u
Svjetska baština u Pakistanu
Flag of UNESCO.svg
Arheološke ruševine drevnog grada Mohendžo Daro (1980.)  · Utvrda i Šalimar vrtovi u Lahoreu (1981.)  · Povijesni spomenici nekrople grada Thatta, Makli (1981.)  · Utvrda Rohtas (1997.)  · Budističke ruševine Tahti Bahi i obližnji lokalitet Seri Bahlol (1980.)  · Pogrebni kompleks i ruševine Taksila (1980.)
Pakistanska zastava
Pakistanska nematerijalna svjetska baština
Proslava iranske Nove godine Novruz1) (2009.)

1) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva. 

Flag of Palestine.svg Palestina (4)[uredi | uredi kôd]

Bajkalsko jezero

R[uredi | uredi kôd]

Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija (26)[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Svjetska baština Ruske Federacije
Za druga ruska zaštićena mjesta vidjeti popis mjesta svjetske baštine u Europi

v • r • u
Svjetska baština Ruske Federacije
Flag of UNESCO.svgEuropa
Kulturna dobra (18)
Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka1) (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk 2) (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.)
Prirodna dobra (2)
Komijske prašume (1995.) • Zapadni Kavkaz (1999.)
Ruska zastava
Azija
Prirodna dobra (9)
Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije3) (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur3) (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.)
Nematerijalna svjetska baština (2)
Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.)

1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije 

S[uredi | uredi kôd]

Flag of Saudi Arabia.svg Saudijska Arabija (5)[uredi | uredi kôd]

  1. 2008. - Arheološko nalazište Mada'in Salih
  2. 2010. - Saudijska stara prijestolnica Diraja
  3. 2014. - Povijesna Džeda, vrata za Meku
  4. 2015. - Petroglifi pokrajine Ha'il
  5. 2018. - Hasa, evolvirajući kulturni krajolik
v • r • u
Svjetska baština u Saudijskoj Arabiji
Flag of UNESCO.svg
Saudijska stara prijestolnica Diraja (2010.)  · Povijesna Džeda, vrata za Meku (2014.)  · Petroglifi pokrajine Ha'il (2015.)  · Hasa, evolvirajući kulturni krajolik (2018.)  · Arheološko nalazište Mada'in Salih (2008.)
Flag of Saudi Arabia.svg
Nematerijalna svjetska baština Saudijske Arabije
Alardah Alnadždija, ples, bubnjanje i poezija (2015.)  · Almezmar, bubnjanje i ples sa štapovima (2016.)  · Arapska kava, simbol darežljivosti(zajedno s UAE, Omanom i Katarom) (2015.)  · Medžlis, kulturni i društveni prostor(zajedno s UAE, Omanom i Katarom) (2015.)  · Sokolarstvo1) (2010.)

1) Zajednička svjetska baština više zemalja[2]  

Flag of North Korea.svg Sjeverna Koreja (2)[uredi | uredi kôd]

  1. 2004. - Kompleks Koguryo grobnica dinastije Goguryeo kod Pjongjanga i Nampoa
  2. 2013. - Povijesni spomenici i mjesta u Kaesongu

Flag of Singapore.svg Singapur (1)[uredi | uredi kôd]

  1. 2015. - Singapurski botanički vrtovi

Flag of Syria.svg Sirija (6)[uredi | uredi kôd]

  1. 1979. - Stari dio Damaska*
  2. 1980. - Ruševine Palmire*
  3. 1980. - Stari dio Bosre, ukljućujući amfiteatar*
  4. 1988. - Stari dio Alepa*
  5. 2006. - Krak des Chevaliers i Saladinova citadela, utvrde iz Križarskih ratova*
  6. 2011. - Drevna sela sjeverne Sirije*
v • r • u
Svjetska baština u Siriji
Flag of UNESCO.svg
Drevni grad Alep  · Antička sela sjeverne Sirije  · Drevni grad Bosra  · Drevni grad Damask  · Krak des Chevaliers i Saladinova citadela  · Palmira
Sirijska zastava

Flag of Sri Lanka.svg Šri Lanka (8)[uredi | uredi kôd]

  1. 1982. - Sveti grad Anuradhapura
  2. 1982. - Ruševine Polonnaruwa
  3. 1982. - Ostaci utvrde na monolitu Sigirija
  4. 1988. - Zaštićeno područje prirode Sinharaja (Green pog.svg)
  5. 1988. - Sveti grad Kandy
  6. 1988. - Stari grad i utvrda Galle
  7. 1991. - Spiljski hram Dambulla
  8. 2010. - Središnja visoravan Šri Lanke (Green pog.svg)
v • r • u
Svjetska baština Šri Lanke
Flag of UNESCO.svg
Sveti grad Anuradhapura  · Povijesni spomenici nekrople grada Dambulla  · Stari grad i utvrda Galle  · Sveti grad Kandy  · Ruševine Polonnaruwa  · Ostaci utvrde na monolitu Sigirija  · Zaštićeno područje prirode: Prašuma Sinharaja  · Središnja visoravan Šri Lanke
Zastava Šri Lanke
Hram Vat Mahathat u Sukotaju
Utvrda grada Merva

T[uredi | uredi kôd]

Flag of Tajikistan.svg Tadžikistan (2)[uredi | uredi kôd]

Flag of Thailand.svg Tajland (5)[uredi | uredi kôd]

v • r • u
Svjetska baština Tajlanda
Flag of UNESCO.svg
Povijesni grad Ajutaja  · Arheološki lokalitet Bančiang  · Šumski kompleks brdskog niza Dong Faja Jen, uključujući nacionalni park Khao Jai  · Povijesni grad Sukotaj s pripadajućim lokalitetima Kamfaeng Fet i Si Satčanalaj  · Rezervati životinja Thung Jai Naresuan i Huai Kha Khaeng
Zastava Tajlanda
Turkmenistan location map.svg
Black pog.svg
Black pog.svg
Black pog.svg

Flag of Turkmenistan.svg Turkmenistan (3)[uredi | uredi kôd]

  1. 1999. - Državni povijesni i kulturni park starog grada Merva
  2. 2005. - Köneürgenç
  3. 2007. - Partska utvrda Nisa

Flag of Turkey.svg Turska (18)[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Svjetska baština u Turskoj

Za druga turska zaštićena mjesta vidjeti Popis mjesta svjetske baštine u Europi.

v • r • u
Svjetska baština u Turskoj
Flag of UNESCO.svgEuropa
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Turska zastava
Azija
Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.)
Mješovita baština (2)
Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (16)
Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti

U[uredi | uredi kôd]

Flag of the United Arab Emirates.svg Ujedinjeni Arapski Emirati (1)[uredi | uredi kôd]

  1. 2011. - Kulturna mjesta Al Aina (Hafit, Hili, Bidaa Bint Saud i oaze)

Flag of Uzbekistan.svg Uzbekistan (4)[uredi | uredi kôd]

  1. 1990. - Ičan Kala, stari dio grada Hive
  2. 1993. - Stari dio Buhare
  3. 2000. - Stari dio Šahrisabza*
  4. 2001. - Samarkand - raskrižje kultura

V[uredi | uredi kôd]

Špilja Phong Nha je najveća špilja na svijetu

Flag of Vietnam.svg Vijetnam (8)[uredi | uredi kôd]

v • r • u
Svjetska baština Vijetnama
Flag of UNESCO.svg
Citadela dinastije Ho  · Zaljev Hạ Long  · Stari dio grada Hội An  · Carski grad Huế  · Hramski grad Mỹ Sơn  · Nacionalni park Phong Nha Ke Bang  · Središnji dio carske citadele Thang Long  · Kompleks krajolika Trang Ana
Zastava Vijetnama
Vijetnamska nematerijalna svjetska baština

Ca trù pjevanje • Kulturni prostor Gong kulture • Vijetnamska dvorska glazba Nha Nhac • Narodne pjesme Quan Họ Bắc Ninh

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Oman's Arabian Oryx Sanctuary : first site ever to be deleted from UNESCO's World Heritage List
  2. ↑ (Ujedinjeni Arapski Emirati, Belgija, Češka, Francuska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija)na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 5. studenog 2012.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

v • r • u
Svjetska baština
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_mjesta_svjetske_baštine_u_Aziji&oldid=5300726"