Prijeđi na sadržaj

Tomislav Tomljenović

Izvor: Wikipedija
dr. Tomislav Tomljenović
Rođenje17. rujna 1877.
Ričice
Smrt28. veljače 1945.
Zagreb
StrankaSDS
Zanimanjepravnik
ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
25. studenog 1919. – 19. veljače 1920.
PrethodnikIvan Paleček
NasljednikMatko Laginja
ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
28. veljače 1921. – 28. lipnja 1921.
ZamjenikTeodor Bošnjak
PrethodnikTeodor Bošnjak
Nasljednikpoložaj ukinut

Dr. Tomislav Tomljenović (Ričice, 17. rujna 1877. - Zagreb, 28. veljače 1945.) je bio hrvatski odvjetnik, političar. Bio je ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u dva navrata, a u drugom mandatu bio je posljednji čovjek koji je nosio tu titulu.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je u Lici u Bužimu kraj Gospića i potječe iz ličko-bunjevačke obitelji.[1] Bio je veliki župan Ličko-krbavske županije, a posjedovao je i rudnik Majevicu.

Tomljenović je prvi put vršio dužnost hrvatskog bana nakon smjene Ivana Palečeka. U veljači 1921., nakon smjene Teodora Bošnjaka, ponovno je imenovan banom u prijelaznom razdoblju do donošenja Vidovdanskog ustava kojim je ukinuta dužnost hrvatskog bana. Ukaz o njegovom umirovljenju donesen je 6. srpnja 1921, kada privremenim pokrajinskim namjesnikom u Hrvatskoj i Slavoniji postaje Tugomir Alaupović.[2]

Pripadao je Demokratskoj stranci i podržavao je njezin unitaristički program. S vremenom prelazi u opoziciju. Godine 1933. izradio je svoj nacrt za reorganizaciju Jugoslavije, u kojemu je odstupio od unitarizma. Utvrdio je da je prijašnja državna uprava djelovala samo po volji većeg dijela Srba, te je "donesen prvi centralistički ustav, bezmalo u odsutnosti hrvatske strane, dakle kao neko privremeno rješenje, po nuždi".

Obitelj

[uredi | uredi kôd]

Imao je četiri kćere i sina: ističu se Ivana Tomljenović-Meller, hrvatska umjetnica, ljevičarka, športašica i Juraj Tomljenović, doktor pravnih znanosti, prvi organizator hrvatskog turnira u bridžu. Tomislav Tomljenović djed je hrvatskog odvjetnika Marijana Hanžekovića i nekadašnje političarke Ljerke Mintas-Hodak.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjemArhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2013. (Wayback Machine) Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.
  2. Penzionisanje bana ("Politika", 7. jul 1921)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]