Majevica

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Pogled na Majevicu

Majevica je planina u sjeverno-istočnoj Bosni i Hercegovini. Nalazi se između Semberije, Posavine i tuzlanske kotline. Spada u niže planine, flišno-rudne Dinaride, sa dinarskim pravcem pružanja (sjeverozapad-jugoistok) u dužini od oko 60 km.

Najveći vrh je Stolice - 916 m, koji se nalazi 16 kilometara istočno od Tuzle. Ostala uzvišenja su niža od 900 m - Muzeljska kosa 898 m, Međednik 843 m, Okresanica 815 m.

Na sjeveroistočnim obroncima Majevice, u selu Gornjem Srebreniku smjestila se tvrđava Srebrenik.[1]

Na Majevici u općini Soli u osmanlijsko doba katolici su se morali skrivati po šumama kad su obavljali bogoslužje. Poglavito je to bilo u doba nasilne islamizacije. Stoga su u pogibeljnoj opasnosti u šumi obavljali svoje vjerske obrede i dužnosti. Često je to bilo pod hrastovima koji još od pretkršćanskih vremena su imali svetu ulogu u Hrvata. Na Majevici se nalazi jedan takav "oltarić". Takvih molitvišta u tuzlanskom kraju je pet.

Tri od molitvištā su stara i u potrajnosti bogoslužja. U Jarićima na lokalitetu Grebljice u je jako staro molitvište. Starost tog molitvišta svjedoči katolička nekropola s nadgrobnicima iz raznih epoha. Kod Doknja je kapela posvećena Glavosijeku sv. Ivana Krstitelja. Na lokalitetu Spomenik na Staroj Majevici slavi se sv. Antun Pustinjak.[2]

Kolovoza 1943., novi partizanski list Oslobođenje prvo je tiskan na Majevici. Nakon partizanskog ulaska u Tuzlu listopada 1943., treći broj je tiskan u Tuzli.[3]

Prirodna baština ruralnog dijela općine Tuzle pod zaštitom države kao zaštićeni krajobraz su Stara Majevica i Majevička Greda.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Povjerenstvo za zaštitu nacionalnih spomenika BiH Odluka o proglašenju Povijesnog područja – Stari grad Srebrenik u Srebreniku, "Službeni glasnik BiH", broj 85/05., br: 05.2-2-246/04-2, 2. studenog 2004. godine (pristupljeno 5. studenoga 2018.)
  2. Hrvatska zajednica Soli Alen Matošević, časopis Gradovrh, str. 214-221, godina 2009. Brijezi i ljudi. Osvrt na (foto)monografiju Mijo Franković: Župa Breške (Ogledi o župi u riječi i slici), recenzirao prof. dr. Ivan Šarčević, uredio i napisao predgovor Franjo Martinović, Breške – Tuzla, kolovoza 2009. postavljeno listopada 2017. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)
  3. (eng.) "aleksandar+preka" Google Knjige Marko Attila Hoare: Bosnian Muslims in the Second World War: A History, Oxford University Press, 2014., str. 383 (pristupljeno 9. prosinca 2017.)
  4. (boš.) Grad Tuzla Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla. str. 29. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.).

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]