Tonči Petrasov Marović

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Tonči Petrasov Marović (Mravince, 29. listopada 1934. - Split, 22. travnja 1991.), hrvatski književnik.

Pisao je poeziju, kratke priče, drame, kritike, te bio urednikom u splitskom Logosu i u Mogućnostima. Djelovao je u razdoblju "krugovaša" i "razlogovaca" ali nije pripadao nijednoj književnoj grupaciji;[1] kao pjesnik, dramatičar i prozaik raznovrstan je i samosvojan.

Životopis[uredi VE | uredi]

Marović je završio klasičnu gimnaziju i Pedagošku akademiju u Splitu, a radio je kao urednik u RTV centru Split. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u samoigri, ozlijedio se ručnom granatom; kasnije više puta ozbiljno pobolijevao.[1]

Petras je nadimak književnikovog djeda Petra, čiju je izvedenicu Petrasov, književnik stavio u svoje ime i prezime. Marović je prvi hrvatski pjesnik koji je objavio haiku pjesme. Godine 1961. u književnom časopisu Mogućnosti br. 6, tiskano mu je 13 haiku pjesama iz neobjavljene zbirke 101 haiku.[2]

Iza sebe je ostavio brojne radove, od kojih je jedan dio razasut po časopisima. Najpoznatije su mu drame Antigona, kraljica u Tebi (koja je bila prikazivana 1981. a potom 2005. na Splitskom ljetu, u režiji Matka Raguža i sa Zojom Odak u glavnoj ulozi) te Temistoklo. Odabrana djela Tonča Petrasova Marovića, koja uključuju njegovu poeziju, prozu i dramu, objavljena su u Splitu 1992., u nakladi splitskoga Književnog kruga.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Knjiga vode (pjesme i poeme) Split, 1956.
  • Asfaltirano nebo (tri poeme), Split, 1958.
  • Riječ u zemlji (poema koju je pjesnik tiskao u vlastitoj nakladi) 1963.
  • Putanje (poema), 1967.
  • Ciklus o cilju (pjesme), Split, 1968.
  • Ljudski kusur (roman), 1969.
  • Premještanja (pjesme i poeme), Zagreb, 1972.
  • Ča triba govorit (pjesme za djecu), 1975.
  • Hembra (poema), 1976.
  • Eros i Anter (pjesničko-grafička mapa u suradnji s M. Trebotićem), 1976.
  • Demokritov kruh (kratke priče i drama Zimski prostor koja je izvedena 1975.) 1978.
  • Suprotiva (izabrane pjesme i poeme), Zagreb, 1981.
  • Antigona, kraljica u Tebi (drama, izvedena 1981.) 1981.
  • Lastavica od 1000 ljeta, (roman) Zagreb, 1982.
  • Osamnica, (pjesme) Zagreb, 1984.
  • Temistoklo (drama) Split, 1984.
  • Isolamento,(izbor iz poezije na talijanskom jeziku) Modena 1986.
  • Moći ne govoriti,(pjesme) Zagreb 1988.
  • Smokva koju je Isus prokleo (pjesme) 1989.
  • Oče naš (pjesme s grafikama Ivana Lackovića Croate) 1990.

Posthumna djela[uredi VE | uredi]

  • Job u bolnici (pjesme) 1992.
  • Odabrana djela I i II (pjesme i proza) 1992.
  • Sram i strah (roman) 2011.

Njegova djela je u svojoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Odabrana djela izišla su mu u Splitu 1992. Drama "Zimski prostor" emitirana mu je na Radio-Zagrebu i Radio-Ljubljani, a zatim scenski izvedena u podrumima Dioklecijanove palače, u sklopu Splitskog ljeta 1975. godine. Apokrifna tragedija u šest slika s međuigrom i epilogom, "Antigona, kraljica u Tebi" praizvedena je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, 19. siječnja 1981., zatim prikazana na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, 6. lipnja 1981. te je napokon snimka predstave emitirana na Televiziji Zagreb, 23. prosinca 1981. godine.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Časopis Tusculum, Vol.1. No.1. Rujan 2008. Petar Opačić http://hrcak.srce.hr/file/78038
  2. Antologija hrvatskoga haiku pjesništva, Vladimir Devide NAKLADA PAVIČIĆ ISBN 953-6308-94-0 Zagreb 1996.

Helena Peričić, „Grčki povodi Marovićevim dramama (Poetička recepcija mitsko-literarnih i povijesnih veličina)”/The Greek Motifs in Marović’s Plays (Poetic Reception of Mythical-Literary and Historical Authorities", Komparativna povijest hrvatske književnosti, Zbornik radova IX. („Hrvatska književnost XX. stoljeća u prijevodima: emisija i recepcija”), ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Split, Književni krug, 2007., 348.-358.

Helena Peričić, „Vrijeme i prostor u antičkoj dramskoj duologiji T. P. Marovića”, Krležini dani u Osijeku 2006., („Vrijeme i prostor u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu”), prir. Branko Hećimović, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU – Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Zagreb - Osijek, Zagreb – Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet – Osijek, 2007., 228-237.

Helena Peričić, „Metaliterarnost i multikulturalnost hrvatske drame druge polovice XX. stoljeća”/ ”Metaliterariness and Multiculturalism in Croatian Drama from the Second Part of the 20thCentury“,. Komparativna povijest hrvatske književnosti, Zbornik radova X., („Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti”), /Tekstovi nastali povodom 50 godina Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1956.-2006.)/, ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Split, Književni krug, 2008.,447-459.