Hrvatska radiotelevizija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatska radiotelevizija
Hrvatska radiotelevizija
Vrsta emitiranja Radio i televizija
Zemlja Flag of Croatia.svg Hrvatska
Razina nacionalna
Početak emitiranja 15. svibnja 1926. (radio)
7. rujna 1956. (televizija)
Raniji nazivi Radiotelevizija Zagreb
Službena stranica www.hrt.hr
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975.

Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije. Osnivač Hrvatske radiotelevizije jest Republika Hrvatska, a osnivačka prava ostvaruje Vlada Republike Hrvatske.[1] Kao datum osnivanja HRT-a uzima se 15. svibnja 1926., datum osnivanja Hrvatskoga radija (tada Radio Zagreb). Negdašnja Televizija Zagreb, a danas Hrvatska televizija, s emitiranjem je počela trideset godina poslije, 15. svibnja 1956. godine.[2] Zakonom koji je Hrvatski sabor donio 29. lipnja 1990. Radiotelevizija Zagreb preimenovana je u Hrvatsku radioteleviziju.[3] Odlukom Vlade RH, negdašnja je Poslovna jedinica Odašiljači i veze početkom travnja 2002. izdvojena iz sustava HRT-a i ustanovljena kao trgovačko društvo.[4]

Hrvatska radiotelevizija obavlja djelatnost pružanja javnih radiodifuzijskih usluga te joj Republika Hrvatska za to osigurava samostalno i neovisno financiranje sukladno Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji i pravilima o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge. U obavljanju svoje djelatnosti Hrvatska radiotelevizija neovisna je o svakome političkom utjecaju i komercijalnom interesu. Na Hrvatsku radioteleviziju primjenjuju se i odredbe Zakona o elektroničkim medijima. U svojemu sastavu Hrvatska radiotelevizija osim televizije, radija i internetskoga portala ima i Simfonijski orkestar HRT-a, Jazz orkestar HRT-a, Tamburaški orkestar HRT-a i Zbor HRT-a. Dana 25. svibnja 2012. arhiv televizijskoga i radijskoga programa te zbirka notnih zapisa glazbene proizvodnje dobili su status kulturnoga dobra.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Radio Zagreb[uredi VE | uredi]

Halo, halo, ovdje Radio Zagreb - glas Božene Begović, 15. svibnja 1926., početak emitiranja programa
Spomen-ploča na zgradi na Markovom trgu 9 iz koje je Radio Zagreb započeo s emitiranjem.

Temelje radiodifuziji u Hrvata postavila je u ožujku 1924. skupina uglednih intelektualaca i poslovnih ljudi, koja je osnovala Radio klub Zagreb. Za predsjednika kluba je izabran astronom i fizičar dr. Oton Kučera. Radio-klub je imao 136 članova: 124 Zagrepčana i 12 članova iz drugih hrvatskih gradova. Izdavao je i časopis Radio-šport koji je imao važnu ulogu u promicanju radiodifuzije. Nakon dvogodišnjih napora, članovi Radio kluba su uspjeli pribaviti koncesiju i druge državne dozvole te utemeljiti Radio stanicu Zagreb. Emitiranje je počelo 15. svibnja 1926. hrvatskom himnom i najavama ravnatelja dr. Ive Sterna i spikerice Božene Begović u 20.30 sati na srednjem valu od 350 metara. Od tada je stanica kontinuirano emitirala program. Na području tadašnje Zagrebačke direkcije pošta i telegrafa bilo je registrirano tek pedesetak radioprijamnika.

U sezoni 1927./28. telefonskim vodom preko Beča stanica se pridruživala u zajedničke emisije "Mreže srednjoeuropskih stanica" (Beč, Prag, Varšava, Budimpešta i druge), a u lipnju 1928. primljena je za punopravnog člana UIR-a (Union Internationale de Radiodifusion) u Ženevi, zastupajući ondašnju Kraljevinu SHS, u kojoj, kao ni u ostalim državama na prostoru jugoistočne Europe, tada još nisu postojale druge radiodifuzne stanice. Prvih 14 godina rada Radio stanica Zagreb bila je u privatnom vlasništvu dioničkog društva Radio Zagreb. 1. svibnja 1940. Radio Zagreb je nacionalizirala Banovina Hrvatska. Preko Radija Zagreb Slavko Kvaternik je 10. travnja 1941. proglasio uspostavu NDH. Tijekom NDH Radio Zagreb je postao osnova na kojoj je nastao sustav radio postaja Hrvatski krugoval. U to vrijeme Radio postaja Zagreb se zvala Državna krugovalna postaja Zagreb. Poslije 1945. Radio Zagreb djeluje kao državno poduzeće, a kasnije društveno i javno poduzeće.

Prvo sjedište Radija Zagreb bilo je na adresi Markov trg 9, drugo u Vlaškoj ulici 116, a zatim u Šubićevoj 20.

Početci emitiranja televizije[uredi VE | uredi]

Dana 15. svibnja 1956., na 30. obljetnicu emitiranja programa Radija Zagreb u Tomislavovom domu na Sljemenu proradio je prvi televizijski odašiljač u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i u ovom dijelu Europe. Osnivač i prvi generalni direktor RTV Zagreb je bio narodni heroj Ivan Šibl, po kojem se danas zove nagrada za životno djelo HRT-a. Izravnim prijenosom svečanog otvorenja Zagrebačkog velesajma na južnoj obali Save 7. rujna 1956. počelo je emitiranje Televizije Zagreb. Redovito emitiranje eksperimentalnog programa Zagrebačke televizije iz Jurišićeve 4 počelo je 19. studenog iste godine. Već 12. svibnja iduće godine emitiran je prvi izravni televizijski prijenos nogometne utakmice sa stadiona u Maksimiru, nakon kojeg su slijedili prijenosi i drugih športskih događaja. Već 14. srpnja izravno se prenosi međunarodno športsko natjecanje "Gymnaestrada" čime su s radom počela i prva reportažna kola.

Do 1958. godine TV Zagreb imala je svoj samostalni dnevnik odvojen od JRT-a.[5] To je ukinuto zbog unitarističkih političkih igara, a na povratak samostalnog dnevnika TV Zagreb morala je čekati da dođe do liberalizacija u državi, do pada Rankovića, reforma i do dolaska osoblja koji su bili dovoljno hrabri i sposobni vratiti samostalnost dnevniku TV Zagreb. Televizija pak postaje sve jača i utjecajnija tako da se 1962. u Radničkom domu u Šubićevoj oprema i počinje s radom novi veliki studio. Te se godine 23. srpnja prvi put satelitom Telstar preuzima inozemni program. Veliki tehnološki zaokret događa se 8. travnja 1963. kad se prvi put emitira magnetoskopski snimljena emisija, a na Dan Radija i Televizije 15. svibnja 1966. novopostavljenim UHF odašiljačem od 10 KW na Sljemenu prvi se put emitira program u boji. Nakon toga kreće i prvi vlastiti TV dnevnik 1. listopada 1968. nakon desetogodišnjeg stvaranja zajedničkog TV dnevnika koji se je zbio prekidom stvaranja samostalnog dnevnika TVZ. TVZ-ov vlastiti dnevnik vratio je novi glavni urednik TVZ, saborski zastupnik Ivo Bojanić.[5]

Uveo 1968. ponovno (nakon 10 god.) samostalni dnevnik TV Zagreb odvojen od JRT-a.

1970-te i 1980-te[uredi VE | uredi]

Testna kartica koja se od 1980-ih pa gotovo do prelaska na digitalno emitiranje signala koristila na HRT-u. U središnjem dijelu su se mijenjali natpisi, ovisno od naziva emitera i programa, od JRT TVZ1/2, JRT HTV1/2, HRT HTV1/2/3. Koristila se prilikom, nekada uobičajenog, noćnog prekidanja i jutarnjeg ili dnevnog započinjanja emitiranja programa kako bi se provjerila ispravnost prijenosa signala ali i ispravnost prijema i prikaza istog na ekranima sa katodnom cijevi.

U sedamdesetima slijedi rast programskih i kadrovskih potencijala. Dotada je većina zaposlenika dolazila na Televiziju s Radija, a tada u oba medija počinju stizati visokoobrazovani novinari i inženjeri izravno s fakulteta. Povremeno eksperimentalno emitiranje drugog programa Televizije Zagreb počelo je 27. kolovoza 1972. Također se postupno eksperimentira s programom u boji. Tih se godina ozbiljno razmišlja i o sjedinjavanju pogona na jednoj lokaciji, jer su u to vrijeme redakcije i pogoni raštrkani na više od 20 mjesta po cijelome Zagrebu. Televizija Zagreb počela je raditi u Jurišićevoj 4, zatim u Šubićevoj 20 i obližnjem Radničkom domu, dok je sjedište bilo u Dežmanovoj 10. Televizijski studiji bili su jedno vrijeme u adaptiranim prostorima Strojarsko-brodograđevnog fakulteta. Gradnja Doma Radiotelevizije na Prisavlju počinje polaganjem kamena temeljca 2. travnja 1975.

Kraj 1970-ih važan je zbog velikog zaokreta Televizije u tehničko-tehnološkom pristupu. TVZ uvodi sustav elektroničkog prikupljanja vijesti, tzv. ENG (Electronic News Gathering), a većina snimatelja i montažera s filma prelazi na elektroniku. To je i razdoblje velikih projekata, poput Konferencije Pokreta nesvrstanih u Colombu 1976. i Mediteranskih igara u Splitu 1979. Već od 1983. postupno se dijelovi programa i tehnike sele u novi Dom na Prisavlju. Dva su športska događaja osamdesetih ostala upamćena kao vrlo uspješni pothvati djelatnika Radija i Televizije Zagreb: praćenje događanja i prijenosi sportskih natjecanja na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. i Univerzijade u Zagrebu 1987. Tek 1988. počinje stalna proizvodnja i emitiranje televizijskog programa s Prisavlja, kada počinje i eksperimentalno emitiranje trećeg programa Televizije Zagreb.

1990-te i Domovinski rat[uredi VE | uredi]

29. lipnja 1990. Sabor Republike Hrvatske izglasao je Zakon kojim je Radiotelevizija Zagreb preimenovana u Hrvatsku radioteleviziju. Te je godine 30. travnja uveden teletekst kao stalni televizijski servis, a 4. svibnja 1990., prigodom održavanja eurovizijskog natjecanja za "Pjesmu Europe" (Eurosong) u Zagrebu, puštena je u rad odašiljačko-prijamna satelitska stanica na Prisavlju.[3] Uz veliki organizacijski pothvat i uspješnu realizaciju Eurosonga u Zagrebu, HRT te godine postavlja nove standarde športskih prijenosa praćenjem Europskog prvenstva u atletici održanog u Splitu.

Tijekom Domovinskog rata od srpnja 1991. do veljače 1992. zaposjednuto je ili uništeno 80% odašiljačkih objekata HRT-a. Petnaest velikih odašiljača i tridesetak pretvarača je izvan upotrebe, a 16. rujna i 4. listopada 1991. raketiran je i središnji odašiljač Sljeme.[3][6] Sve to vrijeme odašiljanje programa je bilo prekinuto samo jednom, 4. listopada na 15 minuta nakon bombardiranja odašiljača Sljeme. Većina dostupnih objekata popravljena je tijekom 1992., a dotada je program emitiran smanjenom snagom ili s pričuvnih lokacija. HRT počinje analogno emitiranje preko satelita Eutelsat 1 29. kolovoza 1991. uz usluge Austria Telecoma, a od 19. lipnja 1992. službu preuzima vlastita satelitska postaja na Eutelsatu 2. Hrvatska radiotelevizija je te godine i službeno istupila iz JRT-a. Početkom 1995. u Dom Radiotelevizije na Prisavlju seli se i Radio i prvi put u povijesti većina je djelatnosti Hrvatske radiotelevizije smještena na jednome mjestu.[3] Tijekom čitavog Domovinskog rata HRT je osobito doprinio ratnim naporima i očuvanju morala gledatelja posebnim programom, poput programa Za slobodu, Gardijada i sl. Posebno je bila bitna pobjeda u medijskom ratu protiv Srbije,[7] u kojem je veliku ulogu odigrala emisija Slikom na sliku. Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku smrtno je stradalo 14 novinara i tehničara HRT-a.

Od 2000. do danas[uredi VE | uredi]

Liberalizacijom televizijskog prostora u Republici Hrvatskoj i osnivanjem komercijalnih TV kuća, HRT dobiva konkurenciju. Istodobno gubi koncesiju na treći televizijski program. Godine 2010. počinje prelazak s analognog na digitalni TV signal u Hrvatskoj, što je dovršeno 2011.

Organizacija[uredi VE | uredi]

Tijela Hrvatske radiotelevizije su: Glavni ravnatelj HRT-a, Ravnateljstvo HRT-a, Nadzorni odbor HRT-a i Programsko vijeće HRT-a.[1]

Glavni ravnatelj HRT-a[uredi VE | uredi]

Hrvatskom radiotelevizijom upravlja Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Statutom Hrvatske radiotelevizije. Glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije na temelju Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji imenuje Hrvatski sabor na mandat od pet godina. Postupak imenovanja i razrješenja Glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije utvrđen je Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji.[8]

Glavni ravnatelj zastupa i predstavlja Hrvatsku radioteleviziju i odgovoran je za zakonitost njezina poslovanja, za uspješno ostvarivanje njezine djelatnosti, za financijsko poslovanje i ostvarivanje programskih načela utvrđenih Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji. Glavni ravnatelj odgovoran je za to da se rad i poslovanje ostvaruju sukladno Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji i Statutu Hrvatske radiotelevizije te drugim propisima i Ugovorom s Vladom Republike Hrvatske. Položaj Glavnoga ravnatelja i glavnih urednika na Hrvatskoj radioteleviziji nespojiv je s dužnošću u tijelima državne vlasti, tijelima jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave te tijelima političkih stranaka.[8]

Prema Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji, Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije:

  • upravlja Hrvatskom radiotelevizijom te vodi njezino poslovanje;
  • odlučuje o raspolaganju imovinom Hrvatske radiotelevizije sukladno Statutu Hrvatske radiotelevizije;
  • predlaže Nadzornomu odboru Hrvatske radiotelevizije Statut Hrvatske radiotelevizije, koji potvrđuje Hrvatski sabor;
  • donosi opće akte Hrvatske radiotelevizije, osim onih koje donosi Ravnateljstvo Hrvatske radiotelevizije, Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije i Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije;
  • predlaže Nadzornomu odboru Hrvatske radiotelevizije program rada Hrvatske radiotelevizije;
  • utvrđuje, nakon provedene javne rasprave i pribavljenih mišljenja Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije i Nadzornoga odbora Hrvatske radiotelevizije, prijedlog Ugovora iz članka 13. Zakona o Hrvatskoj radiotelevizije, koji dostavlja Vladi Republike Hrvatske;
  • predlaže financijski plan Hrvatske radiotelevizije te njegove promjene;
  • predlaže završni račun Hrvatske radiotelevizije;
  • odgovoran je za izradu akata i materijala potrebnih za rad Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije i Nadzornoga odbora Hrvatske radiotelevizije;
  • na temelju provedenoga javnog natječaja uz prethodno pribavljeno mišljenje novinara i drugih zaposlenika iz članka 20. stavka 5. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji imenuje i razrješava glavne urednike na Hrvatskoj radioteleviziji;
  • na temelju provedenoga javnog natječaja, a na prijedlog glavnoga urednika na Hrvatskoj radioteleviziji, imenuje i razrješava urednike pojedinih programa sukladno Statutu Hrvatske radiotelevizije;
  • najmanje jednom godišnje ili na zahtjev podnosi izvješće i Nadzornomu odboru Hrvatske radiotelevizije i Programskomu vijeću Hrvatske radiotelevizije;
  • obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Hrvatske radiotelevizije.[8]

Ako se pri izradi godišnjih ili drugih financijskih izvješća ili u drugoj prilici ustanovi da u Hrvatskoj radioteleviziji postoji gubitak, Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije mora odmah, a najkasnije u roku od osam dana, o tome izvijestiti Ravnateljstvo Hrvatske radiotelevizije, Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije, Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije i osnivača.[8]

Glavni ravnatelji kroz povijest [9]
Godine Ravnatelj Službeni naziv ustanove
1926.1938. Ivo Štern Radio Zagreb
1938. – 1940. Vojko Schauff Radio Zagreb
1940. – 1941. Vladimir Kovačić Radio Zagreb
1941. – 1945. Radovan Latković Hrvatski krugoval
1945. – 1946. Zdenko Ružić Radio Zagreb
1946. – 1949. Josip Zmazek Radio Zagreb
1949. – 1950. Ivan Leko Radio Zagreb
1950. – 1952. Zlatko Sinobad Radio Zagreb
1952. – 1954. Ivo Sarajčić Radio Zagreb
1954. – 1963. Ivan Šibl Radio Zagreb / Radiotelevizija Zagreb
1963. – 1972. Ivo Bojanić Radiotelevizija Zagreb
1972. Vojko Trs Radiotelevizija Zagreb
1972. – 1981. Franko Winter Radiotelevizija Zagreb
1981. – 1986. Branko Puharić Radiotelevizija Zagreb
1986. – 1990. Veljko Knežević Radiotelevizija Zagreb
1990. Tomislav Jeličić, v.d. ravnatelja Hrvatska radiotelevizija
1990. – 1991. Hrvoje Hitrec Hrvatska radiotelevizija
1991. – 1995. Antun Vrdoljak Hrvatska radiotelevizija
1995. – 1996. Ivan Parać Hrvatska radiotelevizija
1996. – 1998. Ivica Mudrinić Hrvatska radiotelevizija
1998. – 2000. Ivan Vrkić Hrvatska radiotelevizija
2000. – 2007. Mirko Galić Hrvatska radiotelevizija
2007. – 2009. Vanja Sutlić Hrvatska radiotelevizija
2009. – 2011. Josip Popovac, v.d. ravnatelja[10] Hrvatska radiotelevizija
2011. – 2012. Josip Popovac Hrvatska radiotelevizija
2012. Domagoj Novokmet, v.d. ravnatelja[11] Hrvatska radiotelevizija
2012. – 2016.[12] Goran Radman Hrvatska radiotelevizija
2016. Siniša Kovačić, v.d. ravnatelja[12] Hrvatska radiotelevizija

Ravnateljstvo HRT-a[uredi VE | uredi]

Ravnateljstvo Hrvatske radiotelevizije čine Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije i ravnatelji ustrojbenih jedinica Hrvatske radiotelevizije: ravnatelj Poslovne jedinice Program, ravnatelj Poslovne jedinice Produkcija, ravnatelj Poslovne jedinice Tehnologija i ravnatelj Poslovne jedinice Poslovanje. Radom Ravnateljstva Hrvatske radiotelevizije rukovodi Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije. Ravnateljstvo prema nalogu Nadzornoga odbora Hrvatske radiotelevizije, a u skladu s odlukama Glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, ispravlja nepravilnosti iz djelokruga svakoga člana Ravnateljstva; prema upozorenju Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije, a u skladu s odlukama Glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, ispravlja nepravilnosti u provedbi programskih načela i ugovornih obveza iz djelokruga svakoga člana Ravnateljstva Hrvatske radiotelevizije; donosi poslovnik o svojemu radu te obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Statutom Hrvatske radiotelevizije te odlukama Glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije.[8]

Nadzorni odbor HRT-a[uredi VE | uredi]

Nadzorni odbor HRT-a ima pet članova. Četiri člana Nadzornog odbora HRT-a imenuje i razrješava Hrvatski sabor na način i po postupku utvrđenom Zakonom o HRT-u. Jedan član Nadzornog odbora HRT-a je predstavnik djelatnika HRT-a koji se imenuje i razrješava u skladu sa Zakonom o HRT-u i Zakonom o radu. Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri godine. Nadzorni odbor obavlja poslove utvrđene Zakonom o HRT-u i Statutom HRT-a. Način rada Nadzornog odbora HRT-a uređuje se Poslovnikom o radu Nadzornog odbora HRT-a.[13]

Programsko vijeće HRT-a[uredi VE | uredi]

Programsko vijeće HRT-a zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora programa i unapređenjem radijskog i audiovizulanog programa te drugih audio, audiovizualnih i multimedijskih usluga. Vijeće ima jedanaest članova. Hrvatski sabor bira i razrješava devet članova Vijeća HRT-a. Izbor članova Hrvatski sabor obavlja temeljem javnog poziva koji objavljuje i provodi Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora. Dva člana Vijeća HRT-a biraju i razrješuju novinari i drugi zaposlenici HRT-a koji kreativno sudjeluju u stvaranju programa HRT-a na način predviđen Zakonom o HRT-u i Statutom HRT-a. Vijeće HRT-a sastaje se u pravilu jednom svaka tri mjeseca, a najmanje jedanput godišnje podnosi izvješće Hrvatskom saboru o svom radu i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih zakonom i Ugovorom iz čl. 13 Zakona o HRT-u. Rad Vijeća HRT-a je javan.[14]

Vijeće HRT-a imenuje i razrješava predsjednika Vijeća HRT-a. Mandat predsjednika i članova Vijeća traje četiri godine, a svake dvije godine imenuje se polovina članova Vijeća HRT-a. Ista osoba najviše dva puta može bit izabrana za člana Vijeća HRT-a. Vijeće HRT-a imenuje povjerenika za korisnike usluga HRT-a koji je zadužen za razmatranje pritužbi i prijedloga gledatelja, slušatelja i drugih korisnika usluga HRT-a. Povjerenik dva puta godišnje podnosi izvješće Vijeću HRT-a koje je dužno o tome raspravljati na prvoj sljedećoj sjednici.[14]

Komunikacije HRT-a[uredi VE | uredi]

Radna jedinica Komunikacije Hrvatske radiotelevizije zadužena je za upravljanje unutrašnjom i vanjskom komunikacijom, komunikacijom sa strateškim dionicima te organizacijom i provedbom komunikacijskih, protokolnih i društveno odgovornih projekata Hrvatske radiotelevizije. Sastoji se od triju služba: Službe za unutrašnje komunikacije, Službe za vanjske komunikacije i Službe za promociju programskih sadržaja. U okviru Radne jedinice Komunikacije djeluje i Kontaktni centar te samostalni i neovisni povjerenik za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije.[15]

Temeljni cilj svih aktivnosti Radne jedinice Komunikacije jest komunikacija s korisnicima usluga Hrvatske radiotelevizije, odnosno slušateljima i gledateljima njezinih programa, čitateljima njezinih mrežnih stranica te s njezinim zaposlenicima. Zaposlenici Radne jedinice Komunikacije pažljivo razmatraju svaki dobiveni upit i prijedlog te svaku napomenu bez obzira na to odnose li se oni na program ili tehničke probleme ili su upućeni vodstvu HRT-a. Svim se korisničkim upitima, prijedlozima i napomenama pristupa s punom pozornošću te ih se usmjerava na prave adrese unutar HRT-a kako bi se u obzir uzeo svaki konstruktivan prijedlog te poboljšao program na zadovoljstvo svih korisnika usluga HRT-a.[15]

Programi Hrvatske radiotelevizije[uredi VE | uredi]

Studio "Anton Marti"
Reportažna kola Hrvatske radiotelevizije ispred zgrade Hrvatskoga sabora
Jedna od televizijskih režija

Hrvatska radiotelevizija ima tri nacionalne radiopostaje (Prvi program Hrvatskoga radija, Drugi program Hrvatskoga radija i Treći program Hrvatskoga radija), osam regionalnih radiopostaja (HRT – Radio Dubrovnik, HRT – Radio Knin, HRT – Radio Osijek, HRT – Radio Pula, HRT – Radio Rijeka, HRT – Radio Sljeme, HRT – Radio Split, HRT – Radio Zadar) i osam regionalnih centara, četiri zemaljska televizijska programa (Prvi program Hrvatske televizije, Drugi program Hrvatske televizije, Treći program Hrvatske televizije i Četvrti program Hrvatske televizije) i jedan satelitski televizijski program koji se emitira na hrvatskome jeziku. Od 1997. radijski i televizijski programi Hrvatske radiotelevizije također se emitiraju u digitalnoj tehnici preko satelita za cijelu Europu. Dva međunarodna programa – Glas Hrvatske i program za iseljenike na Četvrtome programu Hrvatske televizije – emitiraju se u cijeloj Europi i šire, osobito u zemljama s velikim brojem hrvatskih iseljenika, primjerice Australiji te Sjevernoj i Južnoj Americi. Hrvatski radio emitira i tri posebna internetska programa.[1]

Televizijski programi[uredi VE | uredi]

Nacionalni programi[uredi VE | uredi]

Radijski programi[uredi VE | uredi]

Nacionalne radijske postaje[uredi VE | uredi]

  • HRT – HR 1: informativni program, religijske emisije, obrazovno-znanstvene emisije, domaća glazba
  • HRT – HR 2: domaća i strana pop glazba, servisne informacije, sportski prijenosi, vijesti za strance
  • HRT – HR 3: vijesti iz kulture i umjetnosti, dramski program, klasična i jazz glazba

Poznate emisije[uredi VE | uredi]

Studio iz kojeg se emitira Dnevnik

Novi mediji[uredi VE | uredi]

Hrvatska radiotelevizija sustavno prati trendove moderne komunikacije sa svojom publikom, a poseban iskorak učinjen je u području mobilnih aplikacija kojima programske sadržaje približava publici neovisno o mjestu na kojemu se ona nalazi. S tom namjerom HRT zainteresiranim korisnicima nudi aplikacije HRTi i The Voice Hrvatska, a na listu najpopularnijih aplikacija za uređaje Android ušla je i aplikacija dječjeg portala Juhuhu.[16]

HRTi[uredi VE | uredi]

Logotip multimedijske usluge HRTi

Hrvatska radiotelevizija je u listopadu 2015. pokrenula novu, besplatnu multimedijsku uslugu HRTi, koja korisnicima usluga javnoga servisa preko mobilnih platforma (mobitela, prijenosnih računala, tableta itd.) omogućuje gledanje i slušanje uživo svih 12 radijskih i 4 televizijska HRT-ova kanala. Pored toga, ta nova usluga nudi videoteku i slušaonicu odnosno gledanje i slušanje sadržaja na zahtjev.[17][18] Cilj je usluge HRTi povećati dostupnost i vidljivost HRT-ovih kanala i sadržaja, pokrenuti interaktivnu komunikaciju s gledateljima te povećati kvalitetu usluge u dinamičnome medijskom okruženju. Posebnost je nove HRT-ove usluge u tome što se emitira mrežno, odnosno Over-the-top (OTT). Riječ je o sustavu koji krajnjim korisnicima omogućava pristup audiovizualnomu sadržaju i korištenje njime preko javne otvorene mrežne infrastrukture. Posebna je važnost usluge i u tome što će gledatelji HRT-a koji imaju problema u primanju zemaljskog (DVB-T) signala zbog smetnji talijanskih televizija s pomoću usluge HRTi moći nesmetano pratiti sadržaje javnoga servisa. Zainteresirani se korisnici uslugom HRTi mogu koristiti na platformama poput osobnih računala s operativnim sustavima Windows 7 i novijima te Mac OS X v.10.7. i novijima, uz korištenje standardnih internetskih preglednika. Za korištenje uslugom na pametnim telefonima koji rade na operativnim sustavima Android, iOS i Windows Phone, potrebno je preuzeti aplikaciju s stranica HRT-a. Za pristup putem računala nije potrebna aplikacija, nego se korisnici samo moraju registrirati putem HRT-ovih mrežnih stranica.[19]

The Voice Hrvatska[uredi VE | uredi]

Izgled sučelja aplikacije "The Voice Hrvatska"

Početkom 2016. godine, uz početak emitiranja druge sezone glazbenog showa The Voice – Najljepši glas Hrvatske, Hrvatska radiotelevizija pokrenula je aplikaciju The Voice Hrvatska: ta je aplikacija vrlo brzo pronašla put do korisnika s obzirom na to da donosi sadržaj koji gledatelji tog showa ne mogu vidjeti na ostalim plaftormama (internetskoj stranici showa, društvenim mrežama i televizijskim ekranima). Aplikacija korisnicima omogućuje i da budu peti mentor putem nagradnih igara u kojima mogu predviđati kojim će se natjecateljima mentori okrenuti, a također mogu i ocjenjivati nastupe izvođača u showu.[16] Do sredine veljače 2016. aplikaciju je preuzelo gotovo 10 000 korisnika.[20]

Juhuhu[uredi VE | uredi]

Logotip dječjeg portala Juhuhu

Hrvatska radiotelevizija ponudila je još jednu mogućnost pristupa dječjim programskim sadržajima te u suradnji s UNICEF-om pokrenula dječji portal Juhuhu. Portal i aplikacije omogućuju roditeljima i institucijama koje se skrbe o djeci siguran, jednostavan i lak pristup sadržajima putem stolnoga i prijenosnoga računala te tableta i mobitela. Na portalu se mogu na jednome mjestu pronaći mnoge televizijske i radijske emisije te igre namijenjene djeci od tri do jedanaest godina. Sve je sadržaje osmislila i pripremila ekipa HRT-ova Produkcijskoga odjela Djeca i mladi kako bi roditeljima i djeci u svakome trenutku i u sigurnome okružju učinila jednostavno dostupnim kvalitetan program. Sadržaj je podijeljen na emisije namijenjene djeci od tri do šest godina te na emisije namijenjene djeci od šest do jedanaest godina, a popis i kratak opis emisija nalazi se u "Kutku za odrasle" u rubrici "Emisije i igre". Načelo portala je Gledaj, slušaj i igraj se, a korisnici portala mogu – bez straha da će naići na neprimjeren sadržaj – sami odlučivati o tomu kojemu će sadržaju i kada pristupiti. Dio namijenjen roditeljima i stručnjacima koji rade s djecom sadržava tekstove povezane s djecom i medijima te osnovne informacije o sadržaju portala kako bi što jednostavnije pronašli sadržaj koji ih zanima i dobili o njemu potrebne informacije.[21]

Portal Dani ponosa[uredi VE | uredi]

Dani ponosa
Dani ponosa Logo.png
URL daniponosa.hrt.hr
Vrsta mrežni portal
Vlasnik Hrvatska radiotelevizija
Kreirao HRT – Novi mediji
Objavljeno 1. travnja 2016.

Dana 1. travnja 2016., u godini u kojoj obilježava 90. obljetnicu postojanja Hrvatskoga radija i 60. obljetnicu postojanja Hrvatske televizije, Hrvatska je radiotelevizija pokrenula i poseban mrežni portal Dani ponosa. Portal je posvećen očuvanju spomena na Domovinski rat i doprinosu koji su u obrani domovine dali hrvatski branitelji i svi sudionici Domovinskoga rata te promicanju istine o Domovinskome ratu. Zahvaljujući svojim bogatim arhivima, Hrvatska će radiotelevizija na tom portalu objavljivati i neke od najvažnijih trenutaka iz novije hrvatske povijesti, a portal će biti središnje mjesto na kojemu će i obrazovne ustanove moći pronaći vrijedne sadržaje koji će im biti korisni u nastavi o Domovinskome ratu.[22]

Wikicitati „Hrvatska radiotelevizija, kao neovisni javni medijski servis, pokretanjem ovoga multimedijskog sadržaja na kvalitetan i suvremen način nadograđuje postojeće radijske i televizijske sadržaje posvećene Domovinskomu ratu. Želja nam je da na portalu daniponosa.hrt.hr na jednome mjestu omogućimo pregled svih važnijih datuma Domovinskoga rata, prisjetimo se događaja i heroja koji su zaslužni za oslobađanje Hrvatske te omogućimo prostor za niz drugih tema posvećenih promicanju istine o Domovinskome ratu. Vjerujemo da ćemo time omogućiti i kvalitetan sadržaj koji će biti prikladan za uporabu u nastavi.”
(Jozo Barišić, v. d. ravnatelja Programa Hrvatske radiotelevizije [22])

Portal Školski HRT[uredi VE | uredi]

Školski HRT
Skolski HRT Logotip.jpg
URL skolski.hrt.hr
Vrsta mrežni portal
Vlasnik Hrvatska radiotelevizija
Kreirao HRT – Novi mediji
Objavljeno 2. svibnja 2016.

U godini obilježavanja 90. obljetnice postojanja Hrvatskoga radija i 60. obljetnice postojanja Hrvatske televizije, Hrvatska je radiotelevizija učinila novi iskorak prema multimedijskoj dostupnosti programskih sadržaja i pokrenula mrežni portal Školski HRT. Cilj je omogućiti učenicima od prvoga razreda osnovne do četvrtoga razreda srednje škole, roditeljima, nastavnicima i zaposlenicima u obrazovno-odgojnim ustanovama u Republici Hrvatskoj siguran, jednostavan i lagan pristup školskim sadržajima za djecu i mlade u svako doba i na svakome mjestu gdje postoji internet i računala, tableti i mobiteli. Svrha je toga portala da nove naraštaje nadahne i zainteresira za znanost, tehniku, tehnologiju, umjetnost i jezike, da promiče društvenu odgovornost, kritičko mišljenje, inovativnost, inicijativnost i kulturu učenja, što je i među temeljnim zadacima javnoga medijskog servisa u Republici Hrvatskoj.[23]

Portal Školski HRT tematski je podijeljen prema sadržajima koji obrađuju nastavno gradivo iz osnovnih i srednjih škola te sociološke, psihologijske i pedagoške teme iz života učenika i škole. Sadržava i videoisječke u kojima stručnjaci za nastavnike i roditelje govore o odgojnim, obrazovnim i nastavnim temama, a sadržaj stranica među ostalim čine i emisije Hrvatskoga radija i Hrvatske televizije. Školsko je gradivo raspoređeno prema predmetima i međupredmetnim sadržajima te prema razredima, emisijama i serijama. Portal skolski.hr ima i tražilicu s pomoću koje se sadržaj može pretraživati prema ključnome nazivu ili nazivima.[23]

Međunarodna suradnja[uredi VE | uredi]

Poslije 1945. Radio Zagreb, a zatim i tadašnja RTV Zagreb bili su – kao dijelovi negdašnje Jugoslavenske radiotelevizije – članovi tadašnje Eurovizije, odnosno Europske unije radiotelevizija . Nakon osamostaljenja i međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske te primanja u Ujedinjene narode, Hrvatska je radiotelevizija 1. siječnja 1993. postala punopravni član Europske unije radiotelevizija.[1]

Mjesečna pristojba[uredi VE | uredi]

Mjesečna pristojba je naknada koju plaćaju vlasnici odnosno posjednici prijamnika u Republici Hrvatskoj za funkcioniranje javnoga radiotelevizijskog servisa koji prema njima ima posebne, zakonom precizno određene obveze. Hrvatska radiotelevizija pristojbu ubire izravno, čime se osigurava financijska i programska neovisnost nužna za kvalitetno obavljanje zadaća javnoga servisa. Mjesečnu je pristojbu dužan plaćati svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskoga ili audiovizualnoga programa na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom. Kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika plaćaju jednu mjesečnu pristojbu. Dakle, za jedan je iznos pristojbe unutar istoga kućanstva moguće imati neograničen broj uređaja za prijam audiosignala ili audiovizualnoga signala neovisno o tome je li riječ o televizoru, radiju, stolnome ili prijenosnome računalu odnosno pametnome telefonu. Prema Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji pristojba iznosi 1,5 posto prosječne mjesečne neto plaće u Hrvatskoj, a iznos od 80 kuna nije se povećavao posljednjih pet godina.[24]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 www.hrt.hr – O HRT-u, pristupljeno 3. prosinca 2015.
  2. www.hrt.hr – Povijest HRT-a, pristupljeno 6. prosinca 2015.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Božidar Novak (gl. ur.): Leksikon radija i televizije, Zagreb: Masmedia/HRT 2006., str. 539, ISBN 953-157-483-9
  4. LZMK – Hrvatska radio-televizija (HRT), pristupljeno 18. veljače 2016.
  5. 5,0 5,1 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Bojanić, Ivo, pristupljeno 19. prosinca 2015.
  6. Večernji.hr – Božena Matijević: »Digitalno doba stiže u metropolu«, pristupljeno 7. prosinca 2015.
  7. Novi list, Predstavljena Lilićeva knjiga „Bez reprize“, spomenik novinarskom radu, 14. travnja 2011.
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 www.hrt.hr – Organizacija: Glavni ravnatelj i Ravnateljstvo HRT-a, pristupljeno 7. prosinca 2015.
  9. Božidar Novak (gl. ur.): Leksikon radija i televizije, Zagreb: Masmedia/HRT 2006., str. 637–639, ISBN 953-157-483-9
  10. Večernji.hr – Popovac ostaje v.d. ravnatelja HRT-a još šest mjeseci, (27. svibnja 2010.), pristupljeno 7. prosinca 2015.
  11. Večernji.hr – Kristina Bosno: »Sa 17 počeo voditi Briljanteen, a sada sjeda u fotelju ravnatelja«, (15. srpnja 2012.), pristupljeno 7. prosinca 2015.
  12. 12,0 12,1 Večernji.hr – Ivica Kristović i Tea Romić: »Radman razriješen dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a, za vršitelja dužnosti imenovan Kovačić!«, objavljeno i pristupljeno 4. ožujka 2016.
  13. www.hrt.hr – Organizacija: Nadzorni odbor HRT-a, pristupljeno 7. prosinca 2015.
  14. 14,0 14,1 www.hrt.hr – Organizacija: Programsko vijeće HRT-a, pristupljeno 7. prosinca 2015.
  15. 15,0 15,1 www.hrt.hr – Organizacija: Komunikacije Hrvatske radiotelevizije, pristupljeno 18. veljače 2016.
  16. 16,0 16,1 HRT Magazin: HRT-ove aplikacije osvajaju tržište (objavljeno 12. veljače 2016.), pristupljeno 18. veljače 2016.
  17. HRT prikazuje – Pokrenuta nova multimedijska usluga HRTi, pristupljeno 7. prosinca 2015.
  18. www.bug.hr – Sandro Vrbanus: »HRT pokrenuo streaming uslugu« (objavljeno 21. listopada 2015.), pristupljeno 11. prosinca 2015.
  19. HRT prikazuje – 'Bilo kuda, HRT svuda': posebnost i najpopularniji sadržaji HRTi usluge (objavljeno 15. siječnja 2016.), pristupljeno 18. veljače 2016.
  20. Tportal.hr – Aplikacija za 'The Voice' dosegla 10.000 preuzimanja (objavljeno 17. veljače 2016.), pristupljeno 18. veljače 2016.
  21. HRT prikazuje: HRT pokrenuo dječji portal Juhuhu (objavljeno 8. veljače 2016.), pristupljeno 18. veljače 2016.
  22. 22,0 22,1 HRT – Predstavljen HRT-ov mrežni portal Dani ponosa posvećen Domovinskom ratu, objavljeno i pristupljeno 1. travnja 2016.
  23. 23,0 23,1 HRT prikazuje – HRT pokrenuo portal skolski.hr (objavljeno 2. svibnja 2016.), pristupljeno 19. svibnja 2016.
  24. www.hrt.hr – Pristojba, pristupljeno 7. prosinca 2015.
Crystal Clear app email.svg   Napomena:   Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske radiotelevizije (http://www.hrt.hr).
Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatska radiotelevizija.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Hrvatska radiotelevizija
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: hrvatski televizijski voditelji

Mrežna mjesta[uredi VE | uredi]