Trećanica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Trećanica
Trećanica i Luko.png
Trećanica s prepoznatljivim maslinikom (veliko bijelo lijevo) i Luko (vijugavo, desno), pogled s Kuka (Kučine), 15. travnja 2017.
Visina Velika Trećanica - 600 m
Država / pokrajina Flag of Croatia.svg Hrvatska
Dio gorja Dinaridi
Koordinate 43°34′21″N 16°16′58″E / 43.572450°N 16.282742°E / 43.572450; 16.282742Koordinate: 43°34′21″N 16°16′58″E / 43.572450°N 16.282742°E / 43.572450; 16.282742
Najbliži gradovi Kaštela

Trećanica je brdo koje se prostire na području Grada Kaštela (područje naselja Kaštel Štafilića i Kaštel Novog) i općine Prgometa. Nalazi se jugoistočno od Labina. Najviši vrh je Velika Trećanica (600 mnv). S juga ga okružuju naselja Plano, Sadine i Rudine te Trećanica. Južno od brda je željeznička pruga Knin — Split. [1][2] U sjevernom susjedstvu je Opor, koje se pruža prema istoku sve do prijevoja Malačke na koji se nastavlja brdo Kozjak.[3]

Na Trećanici je u prvoj polovici 2003. godine splitska tvrtka SMS podignula mladi nasad maslina (43°33′55″N 16°17′26″E / 43.565357°N 16.290655°E / 43.565357; 16.290655), tada najveći u Dalmaciji. Kaštelanska župa iznajmila je SMS-u 100 ha crkvenog zemljišta na 50 godina. Tvrtka SMS je od zapuštena kamenjara i nagorjela raslinja pretvorila u uređeni nasad. dovezeno nekoliko stotina kamiona plodne zemlje s druge lokacije. Masline su posađene u redovima od metar razmaka, u rupe za sadnice duboke 70 cm, iskopane bagerima. Poseban je stroj usitnjavao kamenje između redova. Kiša je obavila sljedeću zadaću i površinsku zemlju utisnula je u tlo do korijenja. Usitnjeno kamenje na površini štiti od korova, a ljeti čuva vlagu. Zbog tog usitnjena kamenja maslinik iz daljine izgleda kao velika bijela ploha. Prvo ljeto bilo je teško. Kamionima se dovozilo plastične kontejnere s vodom do vrha brda. Zatim se iz njih vodu prelijevalo u posebne tankove otkamo je služeći se slobodnim padom voda kroz sustav natapanja dolazila do svake sadnice. Do ožujka 2005. godine 20 ha bilo je zasađeno maslinama, 5 ha smokvama, a za 2005. planirali su posaditi još 10 ha maslina. Koncem veljače i početkom ožujka 2005. dobio je najveću umjetnu akumulaciju, u koju može stati 1500 m3 vode. Za potrebe izgradnje iskopali su udubinu u kamenjaru duljine 60 m, širine 20-ak m i dubine u prosjeku 8 m, obložili ju finim izolacijskim materijalom, da se posebna 0,5 milimetarska folija kojom se oblaže udubina ne bi probila. Vodoakumulaciju su napravili na vrhu brda. Sljedeći planirani projekt bio je ukopavanje cijeviju, bušotine za crpljenje vode i ispod zemlje, čime je sigurnije punjenje vodospreme.[4]

Tragovi prapovijesne ljudske nazočnosti su kamene gomile na padinama Trećanice i oko brijega Velog Bijaća.[5]:66.

Na Trećanici se nalazi starohrvatsko groblje. Nalazi se na lokaciji Svećurju. Pruža se na blagoj padini kojom se ravnica Kaštelanskog polja postupno penje k masivu stožastoga brda Trećanice, koje sa sjeverozapada obrubljuje to polje.[6]:178. Starohrvatsko groblje je na župnom groblju sela Žestinja, kasnije i oblikovano oko crkve sv. Jurja (43°34′04″N 16°18′26″E / 43.567733°N 16.307336°E / 43.567733; 16.307336).[6]:198. Groblje je ukopište jednoga od zaselaka srednjovjekovnoga sela Žestinja u starohrvatskoj Kliškoj županiji.[6]:sažetak U blizini je željeznička pruga Split — Knin. 400 metara prema sjeveroistoku od crkve je spomen-park žrtvama željezničke nesreće u Rudinama.(43°34′11″N 16°18′42″E / 43.569838°N 16.311536°E / 43.569838; 16.311536)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Interaktivni planinarski zemljovid Hrvatske: Planinarski put Labin — Crni krug Hrvatski planinarski savez. Pristupljeno 9. srpnja 2020.
  2. Podaci o planinarskom putu: Labin — Crni krug Hrvatski planinarski savez. Pristupljeno 9. srpnja 2020.
  3. M.B.: Kozjak, Opor i Trečanica – Sveta brda Kaštela Portal Grada Kaštela. 12. ožujka 2010. Pristupljeno 9. srpnja 2020.
  4. (): Voda za najveći mladi maslinik u Dalmaciji Večernji list. 2. ožujka 2005. Pristupljeno 9. srpnja 2020.
  5. Tonči Burić: Perunovo brdo (monte Borun) – prilog poznavanju poganske slavenske toponimije u Kaštelima Starohrvatska prosvjeta. III. serija – svezak 38/2011.
  6. 6,0 6,1 6,2 Tonči Burić: Starohrvatsko groblje na položaju Svećurje u predjelu Rudine u Kaštel Novom Starohrvatska prosvjeta III. serija - svezak 42/2015.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]