Malačka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Malačka. Za druga značenja pogledajte Malačka (razdvojba).
Malačka
Prijevoj Malačka.jpeg
Pogled na prijevoj Malačku u pravcu zapada s crkvicom i spomen-obilježjima hrvatskih branitelja.
Visina 477 m
Država / pokrajina Flag of Croatia.svg Hrvatska
Flag of Split-Dalmatia County.svg Splitsko-dalmatinska županija
Dio gorja Dinaridi
Koordinate 43°34′53″N 16°19′32″E / 43.58132°N 16.32564°E / 43.58132; 16.32564Koordinate: 43°34′53″N 16°19′32″E / 43.58132°N 16.32564°E / 43.58132; 16.32564
Planinarski domovi Planinarski dom Malačka
Planinarska kuća Česmina
Najbliži gradovi Split, Kaštela, Trogir
Malačka na karti Hrvatska
Malačka
Malačka
Pozicija prijevoja Malačke na zemljovidu Republike Hrvatske,

Prijevoj Malačka sa okolinom. Na slici se vide planinarska kuća Česmina, planinarski dom Malačka, Memorijalno područje sa Spomenikom hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, te dio Kaštela i Kaštelanske zagore. Pogled iznad planinarske kuće Česmina u smjeru zapada.

Malačka je prijevoj na zapadnoj strani planine Kozjaka, visok 477 m na morem. Stara pješačka staza prelazila je Malačku još od srednjeg vijeka, a izgradnja makadamske ceste dovršena je tek nakon 1. svjetskog rata. Konačno asfaltiranje provedeno je 1976. i time su Kaštela preko Malačke povezana suvremenom prometnicom sa svojim zaleđem. U podnožju, na kaštelanskoj strani nalazi se naselje Radun. Na Malačkoj se nalazi vidikovac s pogledom na Kaštela, Split i srednjodalmatinske otoke, planinarski dom Malačka i planinarska kuća Česmina, crkvica posvećena bl. Alojziju Stepincu i Memorijalni park Domovinskog rata u kojem dominira Spomenik hrvatskim braniteljima poginulima u Domovinskom ratu 1991. - 1985. , s imenima 58 poginulih branitelja. S obje strane prijevoja Malačke još uvijek se vide bunkeri talijanske kraljevske vojske koja je od 1941. do 1943. g. kontrolirala granicu između Kraljevine Italije i tadašnje Nezavisne Države Hrvatske.[1] Otprilike sat hoda na istok, na lokalitetu Biranj, nalazi se srednjovjekovana crkvica sv. Ivana Krstitelja, koju narod naziva crkva sv. Ivana od Birnja.[2] Nešto niže, oko 10 minuta hoda, na zagorskoj strani Malačke, nalazi se lokva Birnjača, kao i bunar s nepresušnim izvorom pitke vode. Nastali su u srednjem vijeku, a oko njih je bilo i manje naselje. Zapadno od lokve, na oko 200 m udaljenosti, nalaze se jame Velika i Mala Birnjača. Cesta se prema Zagori spušta prodolinom zvanom Arapovača, čije je srednjovjekovno ime Grabrova. Novi naziv je dobila po osmanlijskom razbojniku Ahmetu Perkoviću poznatom pod nadimkom Arap. On je krajem 17. stoljeća pljačkao putnike u toj prodolini [3] Još niže, u Radošiću, Arapovača završava u zaseoku Bralićima kojega lokalno stanovništvo naziva Podmalačka.

Od 1998. na Malačkoj se u organizaciji Splitskog auto-kluba održava se međunarodna brdska automobilska utrka, Nagrada Malačke koja se boduje za nekoliko nacionalnih prvenstava.[4][5]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Krešimir Kužić, Kaštelanski zbornik 10, Prilozi poznavanju stanja u Donjim Kaštelima u rujnu 1943. Talijani, Britanci, Amerikanci, Nijemci – posljedice, str. 161
  2. Ivan Šuta, Kaštelanski zbornik 10, Prapovijesna gradina Biranj na Kozjaku i topografija prapovijesnih nalazišta u okolici, str. 93.
  3. Krešimir Kužić: »Promjene toponima sela Radošića iz 1386. godine«, u: Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv.42 (2000), str. 79-104
  4. Brzakolica Brdo Malačka 2017. (pristupljeno 10. lipnja 2017.)
  5. Autosport regija Jug - Automobilistički savez Splitsko-dalmatinske županije Najava utrke 10.-11. lipnja: 20. Nagrada Malačke Sv.Dujam '2017 (pristupljeno 10. lipnja 2017.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]