Kaštel Štafilić
| Kaštel Štafilić | |
|---|---|
 Kaštel Štafilić | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Općina/grad | Kaštela |
| Površina | 9,9 km2 [1] |
| Koordinate | 43°33′00″N 16°19′59″E / 43.55°N 16.333°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 2822 [2] |
| – gustoća | 285 st./km2 |
| Odredišna pošta | 21217 Kaštel Štafilić [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
  Kaštel Štafilić Kaštel Štafilić na zemljovidu Hrvatske | |
Kaštel Štafilić naselje je u sastavu grada Kaštela i jedan je od sedam dalmatinskih Kaštela u nizu uz Kaštelanski zaljev. Nalazi se na samom kraju niza, prema Trogiru.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine imao je 3042 stanovnika.
U blizini se nalazi jedan od većih hotela u Kaštelima, hotel Resnik, mjesto koje je ujedno i najveći turistički centar s pješčanim i kamenim plažama.
Na području Kaštel Štafilića nailazimo na tragove neandertalca u Mujinoj pećini. Svoj trag su ostavili i Iliri koji su sagradili gradine na području Bijaća. U predjelu Resnik nalazila se helenistička luka, na istom mjestu Rimljani su sagradili svoju luku i osnovali naselje rimskih veterana Sikuli. Nakon propasti Rimskog Carstva u polju su se naselili Hrvati, osnivaju svoja sela: Baba, Veliki i Mali Bijać. Hrvatski vladar, knez Trpimir na svom posjedu u Bijaćima izdaju darovnicu gdje se prvi put spominje ime Hrvat. Godine 1500. Stjepan Štafileo (Stefano Stafileo)[4] započeo je gradnju štafiličkog kaštela koji je dovršen 1508. godine. Nakon izgradnje samog kaštela, započela je i gradnja utvrđenoga naselja čija je namjena bila zaštita seljaka koji su dotad živjeli u srednjovjekovnom selu Bijaći. Predaja kaže da je Stjepan Štafileo doselio s otoka Krete u Trogir, gdje se oženio i postao ugledan građanin. U Kaštel Štafiliću su sagrađena još tri kaštela: Dragač, Quarko i Lodi. Od njih, jedini sačuvani kaštel je kula Lodi (koju u Kaštelima češće zovu kula Nehaj). Izgrađena je (samo djelomično) 1548. godine zapadno od granice tadašnjeg Kaštel Štafilića. Gradnja su započeli braća Ivan i Ljudevit Lodi. Njihovom ranom smrću, kula je ostala nedovršena (sagrađena je samo do gornjih pragova prozora prvoga kata) jer nisu imali muških potomaka a njihovi nasljednici nisu bili zainteresirani za nastavak gradnje. Najzapadniji kašteli, Kaštel Dragač (izgrađen 1546. godine) i Kaštel Quarko (izgrađen u drugoj polovici 16. stoljeća) više ne postoje, vidljivi su samo njihovi temelji. Prvu povijest Kaštel Štafilića napisao je Janko Pera.
| broj stanovnika | 644 | 655 | 657 | 717 | 820 | 890 | 1014 | 934 | 985 | 1129 | 1269 | 1398 | 1625 | 2014 | 2650 | 3042 | 2822 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
- Pavao Melada, hrvatski svećenik, visoki crkveni dužnosnik i mariolog
- Ivan Anton Kumbat, general Mletačke Republike,
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Frano Baras: Ujak krstio francuskog kralja, nećak dovršio katedralu, Slobodna Dalmacija, prilog Forum, 13. ožujka 2001., str. 4.-5.
| |||||||
.gif){kind=small}
