Kaštel Štafilić
Kaštel Štafilić | |
---|---|
Kaštel Štafilić na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
Općina/Grad | Kaštela |
Zemljopisne koordinate | 43°33′00″N 16°19′59″E / 43.55°N 16.333°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 3.042 |
Broj stanovnika Kaštel Štafilić (Kaštela, Splitsko-dalmatinska) [uredi] | |
2001. | 2650 |
2011. | 3042 |
2021. | 2822 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 21217 Kaštel Štafilić |
Pozivni broj | +385(0)21 |
Autooznaka | ST |
Kaštel Štafilić
|
Kaštel Štafilić naselje je u sastavu grada Kaštela i jedan je od sedam dalmatinskih Kaštela u nizu uz Kaštelanski zaljev. Nalazi se na samom kraju niza, prema Trogiru.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine imao je 3042 stanovnika.
U blizini se nalazi jedan od većih hotela u Kaštelima, hotel Resnik, mjesto koje je ujedno i najveći turistički centar s pješčanim i kamenim plažama.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Na području Kaštel Štafilića nailazimo na tragove neandertalca u Mujinoj pećini. Svoj trag su ostavili i Iliri koji su sagradili gradine na području Bijaća. U predjelu Resnik nalazila se helenistička luka, na istom mjestu Rimljani su sagradili svoju luku i osnovali naselje rimskih veterana Sikuli. Nakon propasti Rimskog Carstva u polju su se naselili Hrvati, osnivaju svoja sela: Baba, Veliki i Mali Bijać. Hrvatski vladar, knez Trpimir na svom posjedu u Bijaćima izdaju darovnicu gdje se prvi put spominje ime Hrvat. Godine 1500. Stjepan Štafileo (Stefano Stafileo)[1] započeo je gradnju štafiličkog kaštela koji je dovršen 1508. godine. Nakon izgradnje samog kaštela, započela je i gradnja utvrđenoga naselja čija je namjena bila zaštita seljaka koji su dotad živjeli u srednjovjekovnom selu Bijaći. Predaja kaže da je Stjepan Štafileo doselio s otoka Krete u Trogir, gdje se oženio i postao ugledan građanin. U Kaštel Štafiliću su sagrađena još tri kaštela: Dragač, Quarko i Lodi. Od njih, jedini sačuvani kaštel je kula Lodi (koju u Kaštelima češće zovu kula Nehaj). Izgrađena je (samo djelomično) 1548. godine zapadno od granice tadašnjeg Kaštel Štafilića. Gradnja su započeli braća Ivan i Ljudevit Lodi. Njihovom ranom smrću, kula je ostala nedovršena (sagrađena je samo do gornjih pragova prozora prvoga kata) jer nisu imali muških potomaka a njihovi nasljednici nisu bili zainteresirani za nastavak gradnje. Najzapadniji kašteli, Kaštel Dragač (izgrađen 1546. godine) i Kaštel Quarko (izgrađen u drugoj polovici 16. stoljeća) više ne postoje, vidljivi su samo njihovi temelji. Prvu povijest Kaštel Štafilića napisao je Janko Pera.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
broj stanovnika | 644 | 655 | 657 | 717 | 820 | 890 | 1014 | 934 | 985 | 1129 | 1269 | 1398 | 1625 | 2014 | 2650 | 3042 | 2822 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Pavao Melada, hrvatski svećenik, visoki crkveni dužnosnik i mariolog
- Ivan Anton Kumbat, general Mletačke Republike,
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Frano Baras: Ujak krstio francuskog kralja, nećak dovršio katedralu, Slobodna Dalmacija, prilog Forum, 13. ožujka 2001., str. 4.-5.
|
Nedovršeni članak Kaštel Štafilić koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.