Tuga Tarle

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Tuga Tarle (Zagreb, 17. veljače 1947.), hrvatska diplomatkinja, promotorica hrvatske kulture, osnivačica i prva voditeljica humanitarne udruge Zaklada DORA te književnica.

Biografija[uredi VE | uredi]

Rodila se je u Zagrebu 17. veljače 1947. godine. Tuga Tarle, prof., u znanstveno-nastavnom zvanju predavačica, polaznica doktorskih studija na Sveučilištu u Zadru (tema disertacije: Hrvatska dijaspora i mit o povratku) i vanjska suradnica, voditeljica seminarske nastave Uvod u sociologiju hrvatskog iseljeništva na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, diplomirala je filozofiju i komparativnu književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom studiranja aktivno se je bavila plesom kao članica ansambla za suvremeni ples KASP i plesnom pedagogijom te kazališnom/plesnom kritikom i esejistikom u tiskanim medijima (Tlo, Oko, Prolog, Vjesnik, Večernji list), na I. programu Radija i na TV-u. Prvo radno iskustvo u pedagoškom radu stječe od 1973. do 1979. u Školi za balet i ritmiku (odjel za Klasični balet), a od 1979. radi kao suradnica u organizaciji kulturnih aktivnosti u Centru za kulturu Sveučilišta Susedgrad. U istom razdoblju vodi kulturne tribine u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Godine 1989. odlazi s obitelji u Melbourne gdje sljedeće dvije godine nastavlja novinarski i publicistički rad objavljujući u hrvatskom iseljeničkom tisku i na radijskoj postaji 3ZZZ kao vanjska suradnica te u medijima u domovini (Vjesnik, Danas, Matica). To je razdoblje stjecanja prvih snažnih iskustava o životu u dijaspori.

Pred sam početak Domovinskog rata, u veljači 1991. vraća se u Hrvatsku, zapošljava kao savjetnica za kulturnu promidžbu pri Hrvatskoj matici iseljenika te postaje članica uredništva časopisa Matica gdje objavljuje osvrte i priloge na iseljeničke teme, surađuje na hrvatskom radiju (I. i III. program) te pokreće novu političku tribinu “Kamo ideš Hrvatska” (1992. - 1995.) u Kulturno informativnom centru, u Zagrebu koja je tijekom Domovinskog rata najpopularniji javni prostor sučeljavanja političara i istaknutih osoba iz javnoga života.

Godine 1991. u Hrvatskoj matici iseljenika osniva prvu humanitarnu organizaciju za pomoć djeci žrtvama rata pod nazivom Zaklada DORA koju kao ravnateljica vodi pet ratnih godina, do ljeta 1996. U vrijeme agresije na Hrvatsku organizira veliku humanitarnu mrežu kumova i dobrotvora od nekoliko tisuća osoba, udruga iz civilnog sektora te lokalnih i stranih organizacija od kojih jedan dio djeluje u domovini, a drugi u 33 zemlje svijeta. DORA je putem programa kumstava i „Dorinog mosta dobrote“ namijenjenog pomaganju siromašnih studenata te drugim oblicima pomoći, uz emocionalnu i moralnu pomoć koju je pružala svojim štićenicima i njihovim obiteljima (5.400 obitelji), prikupila donacije u iznosu od oko 12 milijuna dolara.

Godine 1994. pohađala je i uspješno položila Tečaj upravljanja krizama (Facilitating diploma) u specijalnom međunarodnom programu Health Instituta u Santa Cruzu, CA. Po povratku iz SAD-a pokreče i prvi savez lokalnih humanitarnih organizacija pod nazivom ''Hrvatska humanitarna mreža'' kojemu pristupa 130 lokalnih organizacija. Tijekom svoga predsjedničkog mandata pokreće niz aktivnosti, javnih tribina, okruglih stolova i edukativnih programa.

Godine 1996. odlazi u diplomatsku službu Ministarstva vanjskih poslova RH na dužnost savjetnice za kulturu, iseljeništvo i medije u Canberri. Za vrijeme mandata u veleposlanstvu u Canberri okuplja grupu intelektualaca oko projekta Hrvatska/Australija i Novi Zeland, povijesne i kulturne veze te objavljuje zbornik radova o iseljeničkim temama (2000.) u ediciji Most Relations, Zagreb, radi na autorskom elaboratu SIGMa ili Muzeja hrvatskog iseljeništva te pokreće mjesečno promidžbeno okupljanje u veleposlanstvu Republike Hrvatske pod nazivom Hrvatski kulturni forum.

Od 1999. do 2003. na službi je u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Madridu gdje osniva Udrugu hrvatsko-španjolskog prijateljstva (2001), organizira niz kulturnih i promidžbenih priredaba, od izložbe knjiga Marka Marulića (Nacionalna knjižnica u Madridu), do velike polivalentne dvomjesečne akcije Hrvatsko proljeće na Balearima te inicira osnivanje lektorskog tečaja hrvatskog jezika na Sveučilištu Alcala de Henares.

Godine 2004. položila je Državni stručni ispit, a 2004. Diplomatski savjetnički ispit pod naslovom Uloga komunikacije u diplomatskoj promidžbi na Diplomatskoj akademiji MVEP-a. Od 2004. do 2007. radi u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Santiagu de Chile gdje organizira veliku izložbu Hrvatska tradicijska kultura, brojna gostovanja i priredbe te je izabrana za tajnicu Konzularnog zbora diplomata akreditiranih u Čileu. Godine 2008. pohađala je seminar Uvod u javne politike pri Središnjem državnom uredu za upravu. Godine 2009. odlazi u veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bratislavi gdje kao otpravnica poslova a.i. završava svoju diplomatsku karijeru 2013., a u međuvremenu (2011.) ondje osniva i Udrugu zamjenika veleposlanika te se bavi promoviranjem hrvatske kulture, političkom bilateralom i multilateralnom.

Objavila je 4 autorske knjige, uredila Zbornik Hrvatska /Australija i Novi Zeland, prevela i priredila za tisak knjigu ''Ime, život i avanture „nepoznatog osvajača“ Vinka Paletina iz Korčule Isacia Pereza Fernandesa'', u izdanju Matice hrvatske. Suradnica je u više izdanja Hrvatskoga iseljeničkog zbornika, časopisa Matica te brojnih drugih medija. Održala je više stotina predavanja te sudjelovala na međunarodnim kongresima i skupovima u zemlji i inozemstvu (Pamplona, Bolzano, Santiago de Chile, Murcia, Sydney, Zagreb, Šibenik, Valparaiso i dr.).

Po povratku u Hrvatsku osnovala je 2013. godine Udrugu OS, društvo za promidžbu hrvatskog kulturnog identiteta. Bila je članica Organizacijskog odbora I. i II. Hrvatskog iseljeničkog kongresa, uključena je u Organizacijski odbor III. Hrvatskog iseljeničkog kongresa, članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog diplomatskog kluba. Redovito vodi javne tribine i predavanja.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • Autorske i uredničke stručne i znanstvene knjige:
  • Hrvatska i Australija/Novi Zeland– kulturne i povijesne veze / Croatia and Australia/New Zealand - Cultural and historical Realtions (2000), DHK, Zagreb, (ur.: Tarle, T.; Žanić, I., dvojezično izdanje)
  • Plesne kritike (2019), Međunarodni centar kazališta - ITI , Zagreb
  • Hrvatski iseljenički duhopis - ogledi, kritike, pisma i prijedlozi (2013), Zagreb: vlastita naklada., Zagreb

Prijevodi stručnih ili znanstvenih knjiga i radova:

  • Isacio Pérez Fernández, O. P. (2018), Ime, život i avanture "anonimnog osvajača" Vinka Paletina O.P., iz Korčule,autora Izvješća o Novoj Španjolskoj. Matica hrvatska, Zagreb

Beletristika:

  • Ariadnina nit (2011), Društvo hrvatskih književnika, podružnica Rijeka
  • Moja australska priča (2016), Udruga OS, Zagreb

Radovi u zbornicima i stručnim časopisima:

  • „Matica iseljenika Hrvatske – Susretište iseljeništva i domovine“ (1992.), „Susret svjetova: Hrvati i Amerike“, IMO Zagreb, str. 39 – 46.
  • Works and Views (Croatia & Australia and New Zealand)“ (2000.); „Hrvatska i Australija / Novi Zeland“; Tarle, T.; Žanić, I., (ed.) Most / The Bridge,. p. 9; 301-347
  • „Djela i pogledi (Hrvatska, Australija i Novi Zeland) // Hrvatska/Australija i Novi Zeland“; Tarle, T. (2000) Croatia/Australia & New Zealand / Tarle, Tuga ; Žanić, Ivo (ur.). Zagreb : Most / The Bridge, 2000. str. 9 ; 301-47 ; 343.
  • „Cultura como mercancía en la globalización“ (2001.), Congreso „Cultura Europea“, Antología, Centro de Estudios Europeos, Universidad de Navarra, Pamplona, str. 311-318.
  • „Uloga komunikacije u diplomatskoj promidžbi i primjeri“ (2004.), Diplomatska akademija, Zagreb (interna knjižnica MVEP-a).
  • „Žrtva u procijepu između osvete i oprosta“(2011.) , Hrvatska književna revija Marulić, vol. 1, god. XLIV, str.2-12.
  • „Ode of Love under the Heel of ideology“ (2014.), Croatian dance magazine Kretanja, str. 69-73.
  • „Identitet i maska“ (2015.), u J. Vujić, M. Nakić (ur.), Hrvatsko članstvo u EU: izazovi i perspektive, Zbornik radova, Udruga hrvatskih diplomata, Zagreb, str. 28-56.
  • „Muzej hrvatskog iseljeništva – od ideje do stvaranja“ (2015.), M. Sopta, F. Maletić, J. Bebić (ur.), Hrvatska izvan domovine: IV. Suradnja iseljene Hrvatske: Izazovi i perspektive, Zbornik radova s 1. Hrvatskog iseljeničkog kongresa u Zagrebu 20014., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, str. 149-155.
  • „Jezik kao utočište autentičnoga 'Ja' (u vrtlogu globalizacije)“ (2015.), Republika, DHK, God. 72, 11/12: Zagreb, str. 105-110.
  • „Language as the Refuge of the authentic Self (in the Whirlwind of Globalisation)“ (2015.), Most The Bridge: Croatian Journal of International literary Relations. 1-2; 182-188-199.
  • „Uloga žene u hrvatskim iseljeničkim zajednicama u svijetu“ (2017.) u: V. Kukavica, D. Šimurina Šoufek, M. Piskulić (ur.) Hrvatski iseljenički zbornik, Znaci vremena, Zagreb; Hrvatska matica iseljenika, str. 45-62.

Izlaganja na znanstvenim skupovima:

  • Međunarodni znanstveni skup: Croatian studies, Macquarie University, „Future of Croatian language and culture in Australia“, Sydney 1997.
  • Međunarodni znanstveni skup: Congreso „Cultura Europea“, VI Edición: Naslov tematskog izlaganja „Kultura kao roba u eri globalizacije“ (Cultura como mercancía en la globalización),Pamplona 2000.
  • 5th international Conference of Industrial Heritage:Rijeka and the Industrial building Heritage, Branding of Rijeka – Zbornik radova (2014): “Model of the Museum of Emigration and the Centre of Global Migrations in Rijeka”, Pro Torpedo Rijeka, str. 951-963.
  • Međunarodni znanstveni skup, Bolzano, Italija, 2004. Tema izlaganja „Migracije u suvremenom svijetu“
  • Znanstveni skup Matice hrvatske „Hrvatski identitet“; Naslov izlaganja: „Sidrenje duše Hrvatske“, Zagreb 2009.
  • I. Hrvatski iseljenički kongres (Zagreb, 2014.). Tema izlaganja: „Muzej hrvatskog iseljeništva – od ideje do stvaranja“
  • II. Hrvatski iseljenički kongres (Šibenik, 2016.). Tema izlaganja: „Uloga žene u hrvatskim iseljeničkim zajednicama u svijetu“
  • Međunarodni znanstveni skup „Dijalektalna književnost – model za nacionalnu književnost“. Organizator: Hrvatski esperantski savez. Tema izlaganja: „Pater Ferdinand Takač - čuvar horvaščine u Hrvatskom Grobu“, Zagreb 2014.
  • III. Hrvatski iseljenički kongres (Osijek, 2018.). Tema izlaganja: „Moralna pitanja odselidbe iz Hrvatske“
  • Međunarodni skup književnika posvećen fenomenu različitosti jezika „37. Zagrebački književni razgovori„. Organizator: DHK; Predavanje: „Language as a refuge of the authentic Self (In the whirlwind of globalisation), 2016.
  • Međunarodna konferencija „Društveno-povijesni kontekst političkog djelovanja Hrvata u Australiji: - organizacije, stranke, pokreti“, u organizaciji IMIN-a. Tema predavanja: „Hrvatska dijaspora u Australiji“ 2017.
  • International conference „Emotions and international relations“. Tema predavanja: „Emotional Journey of Croatian Emigration“, Zadar 2018.
  • International symposium „Hermeneutische Relevanz der Urteilskraft“. Tema: „Hermeneutics of Diaspora: The question of absence and otherness, Zadar 2018.
  • Znanstveni kolokvij o Vinku Paletinu, Hrvatsko katoličko sveučilište,; organizacija kolokvija i predavanje: „Isacio Perez Fernandez i dokazivanje autorstva Vinka Paletina nad djelom Izvješće o Novoj Španjolskoj“, Zagreb 2018.
  • Međunarodni znanstveni skup „Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država“. Tema predavanja: „Hibridizacija svijeta i globalizacija dijaspore“, Zagreb 2018.


Ciklus edukativnih predavanja za javnost i studente:

  • Hrvatski kulturni identitet u doba globalizacije (propitivanje kulturnog identiteta)
  • Nostalgija kao emotivni obzor mita o povratku
  • Muzej hrvatskog iseljeništva u Rijeci - pro i kontra
  • Zašto smo prisiljeni napuštati Hrvatsku (o novom velikom valu iseljavanja iz Hrvatske)
  • Hrvatsko zlato Čilea (o čileanskim Hrvatima ili priča o uspješnoj integraciji)
  • Hrvatski grob u srcu Europe (predavanje o hrvatskoj manjini u Slovačkoj u povijesnom kontekstu odselidbe)
  • Tragom Vinka Paletina (korčulanski avanturist, moreplovac, konkvistador, dominikanac, diplomat, pisac i kartograf iz 16. st. i njegovo djelo)
  • Identidad cultural de Croacia en el mundo de globalización, predavanje za studente povijesti sveučilišta Plaja Ancha u Valparaisu, 2014.
  • „Nostalgija kao emotivni obzor mita o povratku u hrvatskim etničkim sredinama u Australiji“, predavanje na filozofskoj tribini ZaDar, Zadar 2017.geografije, Sveučilište u Zadru, 2017.
  • „Hrvatsko iseljeništvo: tipovi - sličnosti i razlike“, predavanje za studente 2. god. studija geografije, Sveučilište u Zadru, 2017.
  • „Vinko Paletin, ...nepoznati osvajač...,prvi izvjestitelj iz Novoga svijeta” – javno predavanje u Knjižnici grada Korčule, rujan 2018.
  • „Vinko Paletin, prvi izvjestitelj iz Novoga svijeta” – javno predavanje u veleposlanstvu RH u Bruxellesu, studeni 2018.


Promidžba hrvatskog kulturnog identiteta i drugih kultura u RH:

  • Predavanje: „Nostalgija za zavičajem u djelima hrvatskih autora dijaspore“
  • Organizatorica i predavačica u programima Dana čileanske kulture. Predavanja: „Hrvatsko zlato Čilea“ i „Čile - zemlja pjesnika“, (2015/16/17.)
  • Organizatorica Dana slovačke kulture (2013/14/15.) u Zagrebu
  • Organizatorica Dana čileanske kulture u Zagrebu(2015/16/17/18.)
  • Organizatorica i idejna začetnica multimedijskog programa „Žene s vizijom” svakog ožujka u Muzeju Mimara (2017/18/19.)
  • „Pater Ferdinand Takač - čuvar horvaščine u Hrvatskom Grobu“.
  • Predavanje pod nazivom „Hrvatsko zlato Čilea“ U organizaciji Hrvatskog diplomatskog kluba, Zagreb, (2017.)
  • Redovita mjesečna tribina Udruge OS u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović: priređuje i vodi, a u brojnim prilikama osobno predaje.
  • Svake srijede od 20 do 21. sati vodi i uređuje emisiju o hrvatskom iseljeništvu pod nazivom „Živa veza” na Hrvatskom katoličkom radiju.


Izvori[uredi VE | uredi]