Tukulja

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Tukulja
Tukulja na karti Mađarska
Tukulja
Tukulja
Tukulja na zemljovidu Mađarske
Regija Središnja Mađarska
Županija Peštanska
Najbliži (veći) grad Kovin
Površina 38,49 km2
Zemljopisne koordinate 47°19′02″N 18°58′02″E / 47.3171°N 18.9672°E / 47.3171; 18.9672Koordinate: 47°19′02″N 18°58′02″E / 47.3171°N 18.9672°E / 47.3171; 18.9672
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 10.164
Pošta 2316
Pozivni broj 24
Službena stranica http://www.tokol.hu
Tököl légifotó.jpg
Zračna snimka

Tukulja[1] (mađ. Tököl, nje. Tekele) je grad u Mađarskoj.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Nalazi se u Peštanskoj županiji, u kovinskom kotaru.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 47°19' sjeverne zemljopisne širine i 18°58' istočne zemljopisne dužine, na Čepeljskom otoku na rijeci Dunavu.

Površine je 38,49 km².

Povijest[uredi VE | uredi]

U povijesnim ispravama se prvi put spominje 1280. godine.

Jedno vrijeme je bila kraljevskim posjedom, a onda ju je kralj Ladislav IV. dao opaticama sa Zečjeg otoka (današnji Margitin otok). Od 15. stoljeća je opet u kraljevom posjedu. Bila je važnim trgovištem, gdje je bilo mnoštvo obrtnika.

Turska osvajanja nisu zaobišla ni ovaj kraj, pa je tako i Tukulja pala pod tursku vlast.

Oslobođenjem od Turaka novi gospodar postaje Eugen Savojski koji je vodio takvu useljeničku politiku koja je osiguravala povoljne uvjete za rimokatoličke doseljenike (Hrvate i Nijemce), od kojih i potječu današnje manjine Hrvata i Nijemaca. U to vrijeme su Hrvati činili većinu stanovništva koji su se uspjeli oduprijeti vanjskim utjecajima te očuvati svoje običaje, što je s druge strane pridonijelo njihovoj odvojenosti od susjednih naseljenih mjesta[2].

Glavne gospodarske grane su bile ratarstvo, stočarstvo i mljekarstvo.

Stanovnici[uredi VE | uredi]

U gradu živi 9337 stanovnika.

Stanovnici su Mađari, a od manjina Hrvati i Nijemci, koji imaju svoje manjinske samouprave. Hrvatska manjina pored samouprave je u u Tukulji imala i svoj učenički dom[1], a danas još djeluje mjesni KUD, orkestar "Kolo", Racki muški zbor i klub "Prelo". Višestoljetni boravak Hrvata u ovim krajevima je ostavio i brojne mikrotoponime.[2]

Tukuljski Hrvati (Tukuljci) su se nekada nazivali Bunjevcima, ali su vremenom prihvatili ime Rac[3].

Govor tukuljskih Hrvata je izmiješani novoštokavski ikavski i novoštokavski (i)jekavski dijalekt hrvatskog jezika[4].

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Hrvatski glasnik, br. 44/2006. Leksikon podunavskih Hrvata Page white acrobat.png(PDF)
  2. 2,0 2,1 Hrvatski glasnik, br. 3/2005. Razgovor Page white acrobat.png(PDF)
  3. Hrvatski glasnik, br. 28/2008. Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca
  4. Glas Dalmacije Zadar: Profesor Lisac o govorima Dalmatinske zagore, 6. ožujka 2009.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]