Tunel Sveti Rok
| Tunel Sveti Rok | |
|---|---|
| |
| Osnovni podaci | |
| Mjesto |  Velebit, Hrvatska
|
| Otvorenje | 2003. (druga cijev 30. svibnja 2009.) |
| Uprava nad tunelom | Hrvatske autoceste |
| Namjena | cestovni tunel |
| Tunelarina | ne |
| Tehnički podaci | |
| Ukupna dužina | 5679 m |
| Zemljopisne koordinate | 44°16′42″N 15°39′43″E / 44.2783304760186°N 15.6620407104492°E |
Tunel Sveti Rok je cestovni tunel u Lici, na autocesti A1 od Zagreba do Dubrovnika.
Položaj i karakteristike[uredi | uredi kôd]
Dugačak je 5679 m, odnosno 5670 m (lijeva i desna cijev)[1], prolazi kroz Velebit između naselja Sveti Rok (sa sjeverne strane, po njemu je i dobio ime) i Maslenice (s južne strane).
Zapadna cijev tunela otvorena je 2003. godine, dok je istočna otvorena 30. svibnja 2009.
Povijest izgradnje[uredi | uredi kôd]
Tunel su izradile domaće tvrtke Hidroelektra niskogradnja iz Zagreba i Konstruktor inženjering iz Splita. Radovi na tom projektu svečano su otvoreni 16. kolovoza 1993., dok je sjeverna strana još bila okupirana.[2] Kroz probijeni tunel Sveti Rok prvi se provezao predsjednik dr. Franjo Tuđman, u automobilu iz Like u Dalmaciju, 16. listopada 1999. oko 10.20 sati.[2] Time je svečano označio svršetak proboja tunela.[2]
„(...)Početak radova bio je jedini put da hrvatskom čovjeku otvorimo perspektivu i osiguramo razvoj, koji tu perspektivu neće dovesti u pitanje. Malo je bilo onih koji su bili uvjereni da ćemo u tome uspjeti. Ali, ja sam vjerovao u običnog hrvatskog čovjeka koji je imao svijest i snagu ostvariti ono što nismo stoljećima mogli. Austro-Ugarskoj nije bilo u interesu povezivanje hrvatskih krajeva, a u bivšoj Jugoslaviji sve su činili da spriječe povezivanje. Danas smo uzeli sudbinu u svoje ruke i znamo da možemo ostvariti teritorijalno jedinstvo Hrvatske.[2]”Izvori[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Tunel Sveti Rok koji govori o prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.