Tupik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Tupik
Odrasli tupik na Islandu
Odrasli tupik na Islandu
Status zaštite
Status iucn2.3 VU hr.svg

Status zaštite: Osjetljivi[1]

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Charadriiformes
Porodica: Alcidae
Rod: Fratercula
Vrsta: F. arctica
Dvojno ime
Fratercula arctica
Linnaeus, 1758.
Fratercula arctica arctica

Tupik (lat. Fratercula arctica) je morska ptica iz porodice njorki.

Opis[uredi | uredi kôd]

Tupik se uglavnom hrani manjim ribama koje lovi roneći. Ima crno perje na leđima i glavi, sive mrlje na obrazima i bijelo perje na donjim dijelovima tijela. Veliki kljun mu je crveno-crnih tonova, a noge narančaste. Tijekom zime se mitari na pučini te mu tom prilikom pojedini dijelovi kljuna gube jarke boje. Ženka i mužjak su sličnog izgleda, ali mužjak je obično nešto veći. Mladunci imaju slično perje, ali nešto drukčije boje kljuna i tamnije noge.

Tupik jesen i zimu provodi na pučini hladnih sjevernih mora, a na obalu se vraća s početkom sezone parenja krajem proljeća. Gnijezdi se u kolonijama na vrhovima litica i polaže jedno jaje u jazbinu. Ptić se hrani ribom i u potpunosti sazrijeva nakon otprilike šest tjedana. Napušta obalu plivajući i ne vraća se na nju nekoliko godina.

Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]

Fratercula arctica je jedina vrsta tupika koja živi na području Atlantskog oceana i jedna od tri vrste iz roda Fratercula. Preostale dvije vrste tupika žive u sjeveroistočnom dijelu Tihog oceana.

Tupici u sezoni parenja borave na Islandu, Grenlandu i u Norveškoj, kao i na područjima mnogih manjih otoka u sjevernom dijelu Atlantskog oceana. Rasprostranjeni su i na području kanadske regije Newfoundlanda, a mogu doletjeti i do južnijih područja poput američke savezne države Maine i Britanskih otoka.

Ugroženost i zaštita[uredi | uredi kôd]

Iako su jedini poznati populacijski trendovi oni europski, podatci kroz posljednje tri generacije (65 godina) pokazuju pad dovoljno velik da se vrsta klasificira kao osjetljiva. Primjerice najveća norveška kolonija tupika koja je 1979. godine brojala 1.5 milijuna parova jedinki, 2015. godine spala je na tek 289 000 parova koji gotovo da nisu imali mlade posljednjih 9 godina. U drugim manjim kolonija također su primjećeni padovi, ali kako nisu sve kolonije toliko blisko promatrane moguće je da se, nakon što se prikupi više podataka, status promjeni na bolje ili na gore. Pretpostavlja se da su uzroci pada broja jedinki invazivne grabežljive vrste, zagađenje, nedostatak hrane zbog pretjeranog izlova ribe te ugibanje odraslih tupika u ribarskim mrežama.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 International), BirdLife International (BirdLife. 7. kolovoza 2018. IUCN Red List of Threatened Species: Fratercula arctica. IUCN Red List of Threatened Species. Pristupljeno 15. kolovoza 2021.