Prijeđi na sadržaj

Turgajsko more

Izvor: Wikipedija

Turgajsko more, Turgajski tjesnac ili Zapadnosibirsko more (ruski: Тургайское море, Тургайский пролив, Западно-Сибирское море) je hidrografski objekt koji je bio veliko plitko tijelo slane vode (zatvoreno more) u mezozoiku i kenozoiku. Prostiralo se sjeverno od današnjega Kaspijskoga jezera do Paleoarktičke zone. Postojalo je od srednje Jure do Oligocena (prije 160 – 29 milijuna godina).[1]

Iako je bilo ustrajno i prevladavajuće obilježje u svojoj regiji, Turgajsko more nije bilo cjelokupno tijekom svojega postojanja. Turgajsko more „razdvojilo je Južnu Europu od Zapadne Azije na mnoge velike otoke te je odvojila Europu od Azije.“[2]

Razdjeljenje Euroazijskoga kontinenta Turgajskim morem pridonijelo je razdvajanju životinjske populacije. Možda najpoznatiji dinosauri koji su bili ograničeni na područje današnje Azije i zapadne Sjeverne Amerike bili su ceratopsii koji su živjeli tijekom krede.[3] Postojanje Turgajskog mora također je ograničilo stanište slatkovodnih riba i vodozemaca.

Ime Turgajskoga mora dolazi od kazahstanske rijeke Turgaj.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Briggs, John C. Global Biogeography. Amsterdam, Elsevier Science, 1995; pp. 71, 76, 84, 88, and ff.
  2. Duellman, William Edward. Biology of Amphibians. Baltimore, Johns Hopkins University Press, 1994; p. 480.
  3. Culver, Stephen J., and Peter Franklin Rawson. Biotic Response to Global Change: The Last 145 Million Years. Cambridge, Cambridge University Press, 2000; p. 319.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]