Prijeđi na sadržaj

Târgu Secuiesc

Izvor: Wikipedija
Târgu Secuiesc
Kézdivásárhely

Grb
Država Rumunjska

Vlast
 • GradonačelnikKároly Rácz (Demokratski savez Mađara u Rumunjskoj)

Površina
 • Ukupnakm2

Stanovništvo (2002.)
 • Entitet20.488

Stranicahttp://www.kezdi.ro
Zemljovid
Kuće na glavnom trgu

Târgu Secuiesc (mađarski: Kézdivásárhely, njemački: Szekler Neumarkt, latinski: Neoforum Siculorum) je grad u županiji Covasna u Rumunjskoj.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Gradić se nalazi blizu rijeke Raul Negru, 32 km od Sfântu Gheorghea.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 1910. godine grad je imao 5892 stanovnika, većinom Mađara. Prema popisu iz 2002. godine, Târgu Secuiesc je imao 20.488 stanovnika, od kojih 18.633 Mađari, 1.601 Rumunji, 199 Romi te 19 Nijemci.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

U rimskom razdoblju na mjestu današnjeg grada postojalo je naselje zvano Praetoria Augusta. Grad je bio trgovačko središte sve od rimskog doba. U srednjem vijeku ga nastanjuju Mađari (Sikuli). 1427. godine, Hrvatsko-ugarski kralj Sigismund Luksemburški ga je proglasio slobodnim kraljevskim gradom pod imenom Torjavására. U 1567. već nosi ime Kézdivásárhely i značajan je centar.

U velikom požaru 1834. godine izgorio je cijeli grad. Tijekom mađarske borbe za slobudu 1848.1849. godine Kézdivásárhely bio je obrambeno središte Sikula. Kip Árona Gábora, glavnog lika lokalnog otpora austrijskim snagama koji je organizirao lijevanje topova iz zvona crkava, stoji na glavnom trgu.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Naseljska struktura

[uredi | uredi kôd]

Osobitost grada su uske prolazne ulice (mađarski: udvartér - 'dvorišni prostor') iza haustora oko glavnog trga, kojih ima 71. Svaki prolaz je nekad pripadao jednoj obitelji i protežao se od zgrada glavnog trga (u kojima su bile radionice obrtnika) prema njivama. Zbog toga Târgu Secuiesc ima vrlo neobičnu mrežastu naseljsku strukturu.

Muzej

[uredi | uredi kôd]
Izložba transilvanijskih narodnih nošnja u Muzeju Gábor Áron

Gradski muzej (danas Muzej Gábor Áron) otvoren je 1972. godine. Muzej je najviše poznat po svojoj čuvenoj stalnoj izložbi Muzej lutaka, koja predstavlja narodna nošnja svakog kraja Transilvanije.

Zgrade

[uredi | uredi kôd]