USAID

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

USAID, United States Agency for International Development je američka federalna državna agencija osnovana 1961. godine radi obavljanja poslova pružanja međunarodne gospodarske i humanitarne pomoći. Pomoć se putem USAID-a daje u skladu s vanjskom politikom Sjedinjenih Američkih Država.

USAID iskazuje svoju misiju riječima: "U ime američkog naroda, promičemo i iskazujemo demokratske vrijednosti u inozemstvu, u svrhu stvaranja slobodnog, mirnog i prosperitetnog svijeta. Podržavajući vanjsku politiku SAD-a, USAID vodi brigu o razvojnoj i pomoći u slučaju katastrofa koju pruža vlada SAD-a putem partnerstava i investicija, u svrhu spašavanja života, smanjivanja siromaštva, jačanja demokracije i pomaganje narodima da izađu iz humanitarnih kriza i napreduju do razine u kojoj više ne trebaju pomoć."[1]

U 2016. godini je USAID imao osoblje od 3.163 zaposlenika u Washington, D.C., te daljnjih 6.434 zaposlenika u inozemstvu, koji su u svrhu međunarodne pomoći raspolagali proračunom od 27,3 milijardi dolara.[2] Administracija predsjednik SAD-a Donalda Trumpa je za 2019. godinu predložila Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da odobri USAID-u proračun od 39,3 milijardi američkih dolara.[3] Međunarodna pomoć se dodjeljuje radi ostvarivanja strategijskih ciljeva:

  1. Da se osigura sigurnost SAD-a u zemlji i inozemstvu, i to financiranjem aktivnosti usmjerih na a/ sprječavanje širenja oružja za masovno uništenje, b/ borbu protiv međunarodnih terorističkih organizacije, napose ISIS-a i Al-Kaide, te suprotstavljanju od stranih država podupiranih terorističkih grupa koje ugrožavaju nacionalnu sigurnost SAD, c/ suočavanje s nestabilnošću, međunarodnim kriminalom i nasiljem koje ugrožavaju interese SAD-a, putem jačanja vladavine odgovorne građanima, sigurnosti, demokracije i vladavine prava, d/ povećavanje sposobnosti i otpornosti američkih partera i saveznika da odbiju agresiju, prisilu i neprihvatljive utjecaje od strane državnih i ne-državnih čimbenika, e/ jačanje sigurnosti granica SAD i zaštite državljana SAD u inozemstvu,
  2. Da se obnovi američka konkurentnost u svijetu, u svrhu postizanja održivog gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta u SAD-u, financiranjem aktivnosti usmjerih na a/ promicanje američkog prosperiteta poticanjem bilateralnih odnosa i korištenjem međunarodnih institucija i sporazuma u svrhu otvaranja stranih tržišta, osiguravanja poslovnih prilika, te promicanja investicija i inovacija, b/ poticanje zdravih, dobro obrazovanih i produktivnih stanovništava u drugim zemljama da vode uključiv i održiv razvoj, otvaraju nova tržišta i tim putem podržavaju prosperitet SAD-a, c/ unaprjeđivanje gospodarske sigurnosti SAD-a osiguravanjem energetske sigurnosti, borbom protiv korupcije i promicanjem tržišno usmjerenih reformi gospodarstva i državnih ustanova,
  3. Da se promovira američko vodstvo putem odmjerenog angažiranja, u svrhu a/ tranzicije država u svijetu iz primatelja pomoći u trajne diplomatske, gospodarske i sigurnosne partnere, b/ nastojanja da međunarodne organizacije promiču američke vrijednosti i ciljeve vanjske politike, pri čemu se nastoji da i druge države u pravičnoj mjeri pridonesu financiranju tih organizacija, c/ jačanja partnerstva s privatnim sektorom i nevladinim udrugama, kako bi se mobilizirala potpora i resursi u oblikovanju javnog mnijenja u drugim zemljama, d/ iskazivanja američkih vrijednosti i sposobnost vodstva, angažiranjem u sprječavanju širenja zaraznih bolesti i osiguravanjem humanitarne pomoći.

Operativni trošak (troškovi ureda, osoblja i sl.) USAID-a je 1,3 milijardi US dolara.[4]

USAID je 1998.-2004. godine financirao aktivnosti u Republici Hrvatskoj usmjerene na okončanje vladavine HDZ-a, tj. "autoritarnog režima" kakvoga je po sudu tadašnje američke vanjske politike za sobom ostavio Franjo Tuđman, te osiguravanja da HDZ nakon njegovog vraćanja na vlast pod vodstvom Ive Sanadera ne uspostavi ponovo osobine kakve je iskazivao pod Tuđmanovim vodstvom. [5]

Početkom 2018. godine, USAID sudjeluje u aktivnostima radi uspostavljanja luke za ukapljeni zemni plin (LNG) na otoku Krku (SAD je vodeći proizvođač i izvoznik zemnog plina), te radi osposobljavanja BiH da koristi zemni plin osloncem na infrastrukturu u Hrvatskoj.[6]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [https://www.usaid.gov/who-we-are/mission-vision-values USAID Official Website Službene stranice USAID-a, iskaz misije], pristupljeno 2. lipnja 2018.
  2. USAID, Year 2016 Agency Financial Report, str. 3. i 129 (engleski). USAID (2017) pristupljeno 2. lipnja 2018.
  3. Congressional Budget Justification - Department of State, Foreign Operations, and Related Programs (engleski). USAID (2018) pristupljeno 2. lipnja 2018.
  4. Congressional Budget Justification - Department of State, Foreign Operations, and Related Programs, Fiscal Year 2019, str. 1, 5 (engleski) (2018) pristupljeno 2. lipnja 2018.
  5. International Republican Institute. "Croatia Closeout Report July 2001 - June 2004", INTERNATIONAL REPUBLICAN INSTITUTE - Agency for International Development, str. 1 i 17 (engleski). USAID pristupljeno 2. lipnja 2018.
  6. Amerikanci i EU banke podržavaju plinsko povezivanje BiH i Hrvatske. energetika.net (2. veljače 2018.) pristupljeno 2. lipnja 2018.