Islamska država

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Islamska Država
الدولة الاسلامية
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
باقية وتتمدد
(bakija ua tatamdad)
"Opstaje i širi se"[1][2]
Područja pod okupacijom Islamske Države Iraka i Levanta u lipnju 2014.
Glavni grad Al-Raka
35°57′N, 39°1′E
Službeni jezik arapski
Državni vrh
 - Vrsta teokracija
 - kalif Abu Bakr al-Bagdadi
Proglašenje kalifata 29. lipnja 2014.
Vremenska zona UTC +3

Islamska Država (arap. الدولة الاسلامية; do 2014. poznata kao Islamska Država Iraka i Levanta ili Islamska Država Iraka i Sirije (hrvatska kratica: IDIL; engleska kratica: ISIL) je zločinačka državna tvorevina vehabijskih pobunjenika na području Iraka i Sirije, koja je od 2014. proglasila kalifat. Pobunjene vehabije pretendiraju teritorij cijelog Iraka i Levanta, što uključuje i Libanon, Izrael te Palestinu. Osnovana je prve godine Iračkog rata 2003., a 2004. zaklela se na vjernost al-Kaidi, s kojom je prekinula odnose 2014. Islamsku Državu čine i podržavaju brojne pobunjeničke skupine, među kojima i njeni pobornici Mudžahedinsko savjetodavno vijeće, al-Qaida u Iraku, Vojska el-Fatihe, Vojska drugova, Pristaše tauhida i suneta, Vojska pobjedničke sekte i dr., kao i drugi klanovi čije pučanstvo ispovijeda sunitski islam. Cilj Islamske Države bio je uspostavljanje kalifata u većinskim sunitskim područjima Iraka, a kasnije i Sirije. U veljači 2014. nakon borbe za prevlast, al-Qaida je prekinula odnose s Islamskom Državom.

Na vrhuncu Iračkog rata, Islamska Država je držala područja namjesništava Anbara, Ninive i Kirkuka, te većinu Namjesništva Salah ad-Din, kao i dijelove Namjesništva Babila, Dijale i Bagdada. Bakuba je bila proglašena glavnim gradom. U vrijeme Sirijskog građanskog rata, IDIL je okupirao područja sirijska namjesništava Raka, Edliba i Alepa.

Nastanak[uredi VE | uredi]

Pregled nastanka:

Jama'at al-Tawhid wal-Jihad (Organizacija monoteizma i džihada)  (1999–2004)
Tanzim Qaidat al-Jihad fi Bilad al-Rafidayn (poznata i kao al-Kaida u Iraku)  (2004–2006)
Mujahideen Shura Council (Mudžahedinsko savjetodavno vijeće) (2006)
Islamska država Iraka (2006–2013)
Islamska država Iraka i Levanta  (2013–2014)
Islamska država  (lipanj 2014–danas)

Nakon invazije na Irak 2003. godine, jordanski selafitski džihadist Abu Musaba al - Zarqawi i njegova militantna skupina Jama'at al-Tawhid wal-Jihad (Organizacija monoteizma i džihada), osnovana 1999. godine, postaju ozloglašeni u ranim fazama iračke pobune po samoubilačkim napadima na šijitske džamije, civile, iračke državne institucije i talijanske vojnike koji su učestvovali u 'multinacionalnim snagama', koje su vodili Amerikanci. Al- Zarqawi-jeva grupa je službeno obećala vjernost al-Kaida mreži Osame bin Ladena u listopadu 2004. godine. Pri tome mijenja ime u Tanzim Qaidat al - Jihad fi Bilad al- Rafidayn, poznata i kao al- Kaida u Iraku.

U siječnju 2006. al-Kaida u Iraku se povezala s nekoliko manjih iračkih pobunjeničkih skupina u krovnu organizaciju koja se nazvala Mudžahedinsko savjetodavno vijeće.

U listopadu 2006. Mudžahedinsko savjetodavno vijeće proglasilo je uspostavu Islamske države Iraka, koje se trebala sastojati od šest pretežno sunitskih gubernija s Abu Omar al-Baghdadijem kao emirom.

Islamska Država Iraka i Levanta proglašena je u travnju 2013.

Zamišljeno proširenje Islamske Države

Dana 29. lipnja 2014. organizacija se proglasila svjetskim kalifatom. Abu Bakr al-Baghdadi poznat među svojim pobornicima i kao Amir al-Mu'minin (kalif Ibrahim), nazvao se kalifom, a skupina se preimenovala u Islamsku državu. Kao kalifat, oni tvrde da imaju vjersku, političku i vojnu vlast nad svim muslimanima u svijetu. Koncept kalifata i naziv Islamska država su odbijeni od vlada i muslimanskih lidera širom svijeta.

Promjene imena nisu bile estetske naravi, već su odražavale promjenjive okolnosti unutar kojih se razvijala i nastala Islamska Država. U početku je Jama'at al-Tawhid wal-Jihad težila za prevlašću u Iraku, relativno pod nadzorom i u mirnom razdoblju do izbijanja sektaških sukoba početkom američke Invazije na Irak 2003., te izbijanja sukoba nakon američkog povlačenja 2011.[3]

Od tog trenutka, Islamska Država preuzela je ključnu ulogu, a odlučujuće pojačanje dobiva u trenutku kada je Građanski rat u Siriji postao sektaški sukob. Od tada je Islamska Država primila milijune dolara donacija i tisuće novaka širom svijeta. Trenutno se utvrđenja Islamske Države protežu od grada Rake na sjeveru Sirije do samih predgrađa Bagdada na jugu Iraka; udaljenost između dva mjesta otprilike iznosi više od 500km, međutim, Islamska Država nema stalni nadzor nad prometnicama i naseljima između dva rečena mjesta.[3][4]

Proširenje[uredi VE | uredi]

Građanski rat u Libiji

Brzo širenje Islamske Države može se usporediti s američkim brzim napredovanjem u vrijeme rata u Iraku 2003. Za razliku od američkih snaga, vehabijske oružane skupine nemaju mogućnost uporabe razarajućih zračnih napada, no, u posljednjoj ofenzivi, vehabijske skupine uspjele su osnažiti svoje vojne kapacitete nakon što su zarobili desetke oklopnih vozila američke proizvodnje i drugo teško naoružanje prethodno u rukama iračke vojske.[3]

Pučanstvo koje se nalazi pod okupacijom Islamske Države postalo je izloženo bičevanju, sakaćenju, obezglavljivanju i razapinjanju. Žrtve ovakvih kazni bile su razložno odabrane ili po slobodnom nahođenju vehabijskih skupina. Najčešće žrtve su šijiti, sunitski rivali, zarobljeni vojnici i "nemoralne" žene.

Islamska Država osvojene teritorije ima u Siriji, Iraku te manji dio u Nigeriji i Afganistanu. Teritorij je bio proširen i na Libiju, ali je u nizu bitaka koje su trajale od svibnja do kolovoza 2016. libijska vlada nacionalnog jedinstva porazila snage Islamske Države u Libiji.

Ideologija[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Ideologija Islamske Države

Ideologija Islamske Države bazira se na selefizmu, selefijskom džihadizmu, islamizmu i vehabizmu.

Veze s al-Kaidom[uredi VE | uredi]

Unatoč čestom povezivanju Islamske Države s al-Kaidom, ova skupina nema zajedničke filozofske, organizacijske niti službene veze s njom, pošto se i sama proglasila neovisnom od al-Kaide. Trenutno, ove dvije skupine su u neprijateljskom odnosu, iako im je zajedničko podržavanje sunitskog islama. Al-Kaidini pojavni oblici su više-manje poznati. Ona je teroristička organizacija s "uspavanim ćelijama", obučnim kampovima, koja izvodi terorističke napade. Islamska Država je radije milicija te drži pod okupacijom i određeni teritorij. I dok je al-Kaida nakon smrti Osame bin Ladena postala svjesnija izbjagavanja indiskriminacijskih i kontraproduktivnih brutalnosti, dotle Islamska Država izjavljuje svoju vjersku filozofiju bez kompromisa.[3]

Razlog za okončanjem veza s al-Kaidom dogodio se u vrijeme Građanskog rata u Siriji kada je Islamska Država ušla u sukob s Džabhatom al-Nusrom, islamističkom skupinom koju podržava al-Kaida. Molbe al-Kaide da dvije skupine podijele zonu utjecaja odbacio je novi vođa Islamske Države, Abu Bakr al-Bagdadi. Abu Bakr proveo je četiri godine u američkom zarobljeništvu te je pušten 2009. Nakon niza loših događaja između Islamske Države i al-Nusre, al-Kaida je razbaštinila Islamsku Državu početkom 2014. Zauzvrat je Islamska Država al-Kaidu prozvala izdajnicima i sprdnjom.[3]

Vlada[uredi VE | uredi]

Trenutno vojno stanje:
     pod okupacijom Islamske Države
     pod okupacijom sirijskih pobunjenika
     pod nadzorom sirijske vojske
     pod nadzorom iračke vojske
     pod okupacijom sirijske kurdske vojske
     pod nadzorom iračke kurdske vojske
ime/pseudonim dužnost
Abu Bakr al-Bagdadi
أبو بكر البغدادي
emir
Abu Abdulah al-Bagdadi zamjenik emira
Abu Abdul al-Falahi predsjednik vlade
Abu Sulejman al-Naser ministar rata
Abu Utman al-Tamimi ministar za šerijat
Abu Abdul Džabar al-Džanabi ministar sigurnosti
Abu Muhamed al-Mašadani ministar informacija
Abu Abdul Kadir al-Eisavi ministar za mučenike i zarobljenike
Abu Ahmed al-Džanabi ministar nafte
Mustafa al-Aaradži ministar poljoprivrede i ribarstva
Abu Abdulah al-Zabadi ministar zdravstva
Muhamed Kalil al-Badria ministar obrazovanja

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hassan, Hassan. "Political reform in Iraq will stem the rise of Islamists", The National, objavljeno 11. lipnja 2014., pristupljeno 18. lipnja 2014.
  2. Khatib, Lina. "What the Takeover of Mosul Means for ISIS", Carnegie Endowment for International Peace, objavljeno 12. lipnja 2014., pristupljeno 18. lipnja 2014.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 All you need to know about ISIS and what is happening in Iraq (na engleskom). RT, 21. lipnja 2014. Pristupljeno 21. lipnja 2014.
  4. http://www.bbc.com/news/world-middle-east-29123528