Ukrajinska kriza 2014.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Ukrajinska kriza 2014. ime je za skup događaja koji su započeli od veljače 2014. godine, kada je nasilje izbilo na ulicama Kijeva (napose na Majdanu) i u drugim gradovima u Ukrajini nakon što je tadašnji legalni i legitimni predsjednik Viktor Janukovyč, umjesto da je sljedio volju većine građana koja je htjela započeti postupak pristupljana Europskoj Uniji, potpisao međudržavni i ekonomski sporazum s Ruskom Federacijom. Ukrajinska kriza početak je rata u Istočnoj Ukrajini.[1][2][3][4].

Nakon potpisivanja sporazuma s Ruskom Federacijom u brzom slijedu dogodilo se sljedeće: s predsjedništva je uličnim neredima i demonstracijama svrgnut Viktor Janukovič, ustanovljena je privremena vlada, promijenjen je ustav tako da se vratilo na prijašnju inačicu, i raspisani su hitni izbori za predsjednika države. Novu vladu Ruska Federacija nije priznala koja je optuživala novu vladu da je izvršila puč. Na poluotoku Krimu i Sevastopolju nastala je pobuna koja je bila podržana od vojnih i specijalnih jedinica Ruske Federacije, u kojem su separatisti raspisali referendum na kojem je, prema tvrdnjama samih separatista, 96% glasača izrazilo svoju želju da se pripoje Ruskoj Federaciji.

Nova ukrajinska vlada potpisala je sporazum s Europskom Unijom (EU), u kojem se obvezala da će započeti s reformama u svom: sudskom, političkom, ekonomskom sistemu. U sporazumu s EU, ekonomska pomoć Ukrajini ovisi o brzini sprovođenja tih reformi. Novu Ukrajinsku vladu i njenu legalnost ne priznaje dio rusofonog stanovništva na istoku Ukrajine,nad kojom Ukrajinska vlada nema potpunu kontrolu, a dvije gospodarski snažne regije na istoku zemlje, na nelegalnom i nepropisno organiziranom referendumu su proglasile neovisnost od vlasti u Kijevu.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vidi i:[uredi | uredi kôd]