Prijeđi na sadržaj

Upravljanje projektima

Izvor: Wikipedija

Upravljanje projektima (također i projektni menadžment, od eng. project management) obuhvaća sve organizacijske sposobnosti i tehnike koje su usmjerene ka ostvarivanju nekog projekta.

Primjeri

[uredi | uredi kôd]

Strukture i sredstva upravljanja projektima iznimno su različite. Njihov izbor ovisi o području, vrsti, veličini i složenosti projekta. Projekt može obuhvaćati jednu ili nekoliko tisuća osoba. Iz toga proizlazi da struktura upravljanja projektima može odgovarati jednostavnoj listi zadataka, ali i složenoj organizaciji poduzeća čija je svrha izvođenje projekta uz podršku projektnog programa.

Kad upravljanje projektima obuhvaća više projekata koji se istovremeno izvode i koordiniraju govori se o multiprojektmanagementu. Multiprojektmanagement čest je kod velikih građevinskih tvrtki kao i kod kapitalnih projekata izgradnje te pretpostavlja poseban izazov za članove projektnog tima jer se kritični resursi moraju koordinirati i raspoređivati na više projekata.

Programski management razlikuje se od multiprojektmanagementa. Pod programom se u ovom slučaju podrazumijeva skup pripadajućih projekata (npr. projekt s nekoliko podprojekata). Programski se za razliku od multiprojektmanagementa vremenski ograničen (slično kao i projekt). Multiprojektmanagement može biti neograničeno korišten kao vid poduzetnog upravljanja resursima.

U međuvremenu je veći broj izraza i iskustava upravljanja projektima standardiziran i etabliran. Osnove projektiranja organizacije predaju se u okviru većine studijskih programa u područjima građevine, ekonomije i informatike. Američki Project Management Institute (PMI) i europski International Project Management Association (IPMA) vodeće su organizacije u ovom području. Njihove nacionalne podružnice omogućuju certifikaciju na različitim razinama. U Njemačkoj je to Deutsche Gesellschaft für Projektmanagement, a u Austriji P.M.A. Projekt Management Austria.

Uz čisto tehničke mogućnosti za ishod nekog projekta važne su i socijalizacijske sposobnosti projektnog menadžera. Upravljanje projektima uvijek predstavlja i krizno ili šansovno upravljanje jer u svakom projektu nastupaju neplanirane situacije. Dobar projektni menadžer ističe se time što takve situacije obuzdava s najmanjim mogućim gubitkom (kriza) ili koristi otvorene mogućnosti (šansa).

Područja upravljanja projektima

[uredi | uredi kôd]

Upravljanje projektima obuhvaća sljedeća područja znanja i sposobnosti (PMI):

  • Integracija organizacije - koordinacija različitih sastavnica nekog projekta. Olakšana je standarizacijom metoda projektne organizacije.
  • Organizacija područja i sadržaja - brine za postizanje postavljenih ciljeva projekta; ne samo za orijentaciju na rezultate u skladu s prethodno postavljenim ciljevima, već ima posebnu zadaću uvođenja potrebnih odmaka od tih ciljeva koji su se pokazali tijekom projektam kao i provođenje pretpostavljenih novih planova.
  • Organizacija vremena - osvrće se na vremenski aspekt svih uključenih skupina ciljeva, pri tom projektni plan služi kao sredstvo komunikacije.
  • Upravljanje kvalitetom - specifično za upravljanje projektima obuhvaća standardizaciju procesa, dokumentiranje radova i rezultata kao i pripadajuće upravne mjere.
  • Upravljanje resursima - podrazumijeva efektivni raspored resursa prema osobinama raspoloživih kapaciteta na projektne zadatke, ali i razvoj tima.
  • Organizacija komunikacije - zaokružuje sve uključene i pogođene jednim projektom u jednu skupinu; osvrće se i na management u kriznim situacijama.
  • Upravljanje rizikom - specifično za upravljanje projektima sadrži analizu rizika, preventivne mjere i mjere u slučaju krize.
  • Vanjska organizacija - onosi se na integraciju i zajednički rad partnera i dobavljača.

Čimbenici uspjeha

[uredi | uredi kôd]

Upravljanje projektima je daleko od doslovne primjene tehnika planiranja. Neizostavno je veliko značenje "mekih" čimbenika. Komunikacija, upravljanje promjenama i zadani projektni tim imaju neizostavni utjecaj na ishod projekata.