Prijeđi na sadržaj

Uzorak (statistika)

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Vizualni prikaz procesa uzorkovanja

Uzorak je odabrani dio statističkog skupa koji treba biti reprezentativan za populaciju uključenu u istraživanje. Ako je uzorak reprezentativan za sva bitna svojstva, rezultati su dobiveni istraživanjem pouzdaniji. Statistikom se mogu formirati različite vrste uzoraka od kojih su najpoznatiji: stratificirani, kvotni, upareni, proporcionalni itd. Pogreške uzorkovanja mogu biti standardne i vjerojatne, koje se izračunavaju posebnim postupkom.

U statistici, metodologiji osiguranja kvalitete i istraživanja, uzorkovanje je odabir podskupa (statističkog uzorka) pojedinaca iz statističke populacije[1] za procjenu karakteristika cijele populacije. Statističari nastoje osigurati da uzorci budu reprezentativni za dotičnu populaciju. Dvije prednosti uzorkovanja su: niža cijena i brže prikupljanje podataka od mjerenja cijele populacije.

Svako promatranje mjeri jedno ili više svojstava (kao što su: težina, položaj, boja) promatranih tijela koja se razlikuju kao neovisni objekti ili pojedinci. U anketnom uzorkovanju, ponderi se mogu primijeniti na podatke kako bi se prilagodili dizajnu uzorka, posebno u stratificiranom uzorkovanju.[2] Rezultati teorije vjerojatnosti i statističke teorije koriste se za usmjeravanje prakse. U poslovnim i medicinskim istraživanjima, uzorkovanje se široko koristi za prikupljanje podataka o populaciji.[3] Prihvaćanje uzorka koristi se za utvrđivanje zadovoljava li proizvodna serija materijala primjenjive specifikacije.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Yates, Daniel S.; Moore, David S; Starnes, Daren S. (2003). The Practice of Statistics (2nd ed.). New York: Freeman. ISBN 978-0-7167-4773-4.
  2. Lance, P.; Hattori, A. (2016). Sampling and Evaluation. Web: MEASURE Evaluation. str. 6—8, 62—64.
  3. Salant, Priscilla, I. Dillman, and A. Don. How to conduct your own survey. No. 300.723 S3. 1994.