Vampir

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Vampir. Za druga značenja, pogledajte Vampir (razdvojba).
vampirica

Vampir (prasl. ǫpyrь), u pučkom vjerovanju, mrtvac koji ustaje noću iz groba i siše ljudima krv[1], a također posjeduje čarobne i nadnaravne moći. Vampirom postaje zao čovjek ili onaj kome je vampir sisao krv. Skoro sve kulture i civilizacije posjeduju nekakav mit o nemrtvim krvopijnim stvorenjima ili vampirima. No, sam izraz vampir potječe s Balkana i Istočne Europe, gdje su mitovi o vampirima bili česti i odakle su se u 18. stoljeću proširili na Zapadnu Europu.

Prva dokumentirana uporaba riječi vampir jest za osobu pod imenom Arnold Paole (vjerojatno: Arnaut Pavle?) iz sela Medveđa kod Kruševca u Srbiji 1725. u izvješću lokalnog liječnika Beču u vrijeme kada Srbijom vlada Austrija (1717.-1739.).

U prirodi postoje životinje i organizmi koji žive na tekućinama drugih životinja, od kojih je jedna i krv te se termin vampirizam ili krvopijstvo u zoologiji koristi za, na primjer: pijavice, komarce i neke vrste šišmiša.

U popularnoj kulturi termin vampirizam ili krvopijstvo koristi se i kao pogrdan naziv za amoralno i bezgranično iskorištavanje pojedinaca ili društva. Isto tako vampirstvo, vampirizam, povampirenje su termini koji se rabe za demoniziranje pojedinaca ili skupina jer se vampiri, prema nekim narodnim vjerovanjima, smatraju demonima i oličenjem zla, jednaki Sotoni.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Riječ "vampir" potječe iz slavenskih jezika. Smatra se da je prvobitni oblik riječi bio "upir" i da se kao takav proširio s istoka prema Zapadu, slavenskim zemljama, Balkanom, dinarskim i jadransko-panonskim krajevima, gdje je prilagođen različitim jezicima.[2]

U engleskom jeziku je riječ "vampire" prvi put zabilježena 4. svibnja 1732. kada je časopis "London Journal" objavio članak o navodnoj vampirskoj epidemiji u beogradskoj okolici.[3]

Podrijetlo legende[uredi VE | uredi]

Mitovi o krvožednim stvorenjima poput vampira postojali su još u drevnim civilizacijama Egipta, Mezopotamije, Perua, Indije i Kine,[4] sudeći prema mitovima i božanstvima koja su imala vampirske karakteristike. Na području Europe mit o vampirima najrašireniji je među slavenskim narodima i njihovim bliskim susjedima (Albanija, Grčka, Litva). Vjeruje se da je nastanak predaja o vampirima povezan sa slavenskim animističkim kultovima.

Vampiri u popularnoj kulturi[uredi VE | uredi]

Vampiri ulaze u književnost u 18. stoljeću. Prvo prozno djelo o vampirima napisao je 1813. lord Byron ("The Vampyre"), ali opću popularnost postižu tek nakon objave gotičkog romana "Drakula" Brama Stokera 1897. godine.[5] Od tada je napisan niz književnih djela o vampirima.

Na filmskom platnu vampiri se pojavljuju 1922. u kultnom njemačkom nijemom filmu redatelja Murnaua "Nosferatu" u kojem je zapaženu ulogu vampira ostvario glumac Max Schreck. Svjetsku popularnost ulogom grofa Drakule u nizu filmova postigli su Bela Lugosi i Christopher Lee.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 190.
  2. Faust, Viktoria, str. 9.
  3. Faust, Viktoria, str. 10.
  4. Faust, V., str. 12.
  5. Faust, Viktoria, str. 11.-12.

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Vampir.


Draig.svg Nedovršeni članak Vampir koji govori o mitologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.