Velika polipovka
| Velika polipovka | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Fungi |
| Divizija: | Basidiomycota |
| Razred: | Agaricomycetes |
| Red: | Phallales |
| Porodica: | Phallaceae |
| Rod: | Clathrus |
| Vrsta: | C. archeri |
| Dvojno ime | |
| Clathrus archeri (Berk.) Dring 1980 | |
| Sinonimi | |
| vidi tekst | |
| Baze podataka | |
Velika polipovka (Clathrus archeri) vrsta je saprofitne gljive iz roda Clathrus svojstvena oblika nalik na hobotnicu. Do nedavno, u stručnoj i znanstvenoj literaturi postojalo je vrlo malo podataka o njenoj prisutnosti u Hrvatskoj. Zbog toga, kao i možda zbog nedostatnih informacija o njenom prirodnom rasprostranjenosti (Australija i Novi Zeland), uvrštena je u nekoliko izdanja Pravilnika o zaštiti gljiva.[1][2][3] Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/2006)[4] prestao je vrijediti Pravilnik o zaštiti gljiva (NN 34/2002[3]), a time je i velika polipovka prestala biti zaštićena. Nije navedena niti u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske (Tkalčec i sur. 2008)[5]. Noviji podatci (Jelaska i Levačić, 2025)[6], prikupljeni do 2024. godine pokazuju da je gljiva puno raširenija u Hrvatskoj nego što se ranije smatralo, kao i da je očekivana stvarna prisutnost ili širenje u bliskoj budućnosti, još i veće. Nejestiva je zbog iznimno neugodna mirisa sličnoga trulomu mesu.
Mlado plodno tijelo velike polipovke zatvoreno je u sivobijelu kuglastu ovojnicu sličnu jajetu, iz čijega vrha izrastaju dijelovi plodišta nalik na krakove polipa koji su s vanjske strane ružičasti, a s unutarnje strane jarkocrveni. Ima ih od 4 do 7 i prekriveni su maslinastim glebama u kojima se nalaze spore. Susjedni su krakovi isprva uspravni i spojeni na vrhu, ali se poslije razdvoje dajući gljivi izgled zvjezdače ili hobotnice.
Ružičasta i crvena boja i neugodan miris podsjećaju na trulo meso te time privlače muhe i druge kukce koji nesvjesno pomažu pri raznošenju spora.
Slično joj je vještičino srce (Clathrus ruber) koje je crveno ili narančasto i ima oblik mrežastoga pletera sa širokim višekutnim rupama.
Velika polipovka potječe iz Australije, a u Europu je prenesena za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Česta je na području Francuske (gdje je prvi put opažena već 1914. godine), Njemačke, Švicarske, Austrije, Češke i Poljske, dok je u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini mnogo rjeđa.
Plodišta se pojavljuju na prijelazu proljeća u ljeto, i u jesenskim mjesecima. Dolazi na brojnim staništima od različitih tipova šuma do otvorenih staništa.
Ova gljiva nije otrovna. Nije jestiva zbog neugodna mirisa po trulome mesu i pokvarenim jajima.
- Anthurus archeri (Berk.) E. Fisch. 1886
- Anthurus sepioides McAlpine 1903
- Aseroë rubra
- Aserophallus archeri (Berk.) Kuntze 1891
- Clathrus archeri var. archeri (Berk.) Dring 1980
- Lysurus archeri Berk. 1859
- Pseudocolus archeri (Berk.) Lloyd 1913
- Schizmaturus archeri (Berk.) Locq. 1977
- Jelaska, S.D., Levačić, D. (2025) Past, present and future of an alien fungus Clathrus archeri in Croatia. Acta botanica Croatica, 84 (2): 193-201. doi: 10.37427/botcro-2025-017
- Kranjčev, R. (2008) Iz svijeta gljiva - Velika polipovka, Šumarski list 9–10, str. 482.
- Tkalčec, Z., Mešić, A., Matočec, N., Kušan, I. (2008) Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture RH, Državni zavoda za zaštitu prirode, 428 str., ISBN-978-953-7169-42-2
- http://www.crtice-hrvatske.com/pregled_clanaka.php?sifra_objekta=svijet_gljiva&redni_broj=61
- http://www.svijet-gljiva.com/katalog-gljiva/item/91-clathrus-archeri