Vidovci

Koordinate: 45°19′52″N 17°43′01″E / 45.331°N 17.717°E / 45.331; 17.717
Izvor: Wikipedija
Vidovci
Vidovci na karti Hrvatska
Vidovci
Vidovci
Vidovci na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava pozesko slavonske zupanije.gif Požeško-slavonska županija
Općina/Grad Požega
Zemljopisne koordinate 45°19′52″N 17°43′01″E / 45.331°N 17.717°E / 45.331; 17.717
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 1.582[1]
Broj stanovnika
Vidovci (Požega, Požeško-slavonska) [uredi]
2001.
2011. 1582
2021. 1264
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 34000 Požega
Pozivni broj +385 (0)34
Autooznaka
Vidovci na karti Požeško-slavonska županija
Vidovci
Vidovci
Vidovci na zemljovidu Požeško-slavonske županije

Vidovci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Požege. Prema povijesnim izvorima naselje se spominje već u 16.stoljeću pod nazivom "Vidovac", a u radu "Grad Požega kao sjedište Požeškog sandžaka, urbani i privredni razvoj u 16.stoljeću" autorice Fazliete C.Hafizović iz 1994., se navodi pod tim imenom kao naselje u vrijeme turske vladavine ovim prostorom u kojem se nalazila kršćanska crkvena baština.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Vidovci se nalazi istočno od Požege, na južnim padinama Požeške gore na cesti prema Pleternici, susjedno naselje je Dervišaga na istoku. Vidovci se nalazi u na 45°19'57" sjeverno od ekvatora i 17°42'52" istočno od početnog meridijana.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Vidovci su imali 1582 stanovnika.[1]

Naselje Vidovci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
175
172
183
219
274
370
377
404
465
488
901
1414
1654
1774
1759
1582
1264
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Župa sv. Ivana Krstitelja[uredi | uredi kôd]

Župa je osnovana 29.kolovoza 1999. godine djelenjem župe sv.Terezije, dakle odcjepljena je od gradske, katedralne župe. Župna crkva je u izgradnji.

24.06. Sv. Ivan Krstitelj kao spomendan javlja se u doba ljetnog solsticija, obrata, što je prigoda za ponovnoveličanje prirode i njezine magične snage. Ljeti je nešto manje radova u vinogradu, ali treba štititi urod od bolesti, nepogoda i životinjskih štetnika. Zbog toga se pale blagoslovljene svijeće u trsju (protiv tuče), škropi metlama i granama (protiv bolesti) i postavljaju se klopci, drvene čegrtaljke na vjetar, te strašila zbog zaplašivanja ptica i drugih napasnika. Rođenje svetog Ivana Krstitelja - Isusova preteče i događaje u vezi s njime opisuje nam sveti evanđelist Luka u I. glavi svoga evanđelja


Kapela Snježne Gospe - Vidovci[uredi | uredi kôd]

5. kolovoza - Obljetnica posvete bazilike sv. Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u Rimu u narodu je slavljena kao Gospa Snježna ili Gospa od Snijega. Ovaj naziv dolazi iz legende po kojoj je usred ljeta, 5. kolovoza, u Rimu pao snijeg. Po toj legendi koja je nastala u XIII. stoljeću, Bogorodica se ukazala u noći 3. kolovoza 352. tadašnjem papi Liberiju i rimskome patriciju Ivanu naređujući im da joj u čast izgrade crkvu na onome mjestu koje će biti označeno snijegom, koji će padati te noći. Na Eskvilinu, jednom od sedam brežuljaka papa Liberije toga dana osobno obilježi granice u kojima je kasnije podigao veličanstvenu baziliku. Ona je po njemu nazvana i liberijanskom bazilikom.

Kapela sv.Valentina u Vidovcima[uredi | uredi kôd]

Sveti Valentin bio je svećenik i mučenik, a živio je u 3. stoljeću. Pogubljen je 269. godine odsijecanjem glave u doba kad je Rimskim carstvom vladao car Klaudije. Kasnije je car Julije I. u 4. stoljeću nad njegovim grobom podigao baziliku, te se od tada taj svetac počeo štovati među kršćanima. U 15. stoljeću je ovaj svetac povezan s blagdanom zaljubljenih, što se održalo do danas. Spomendan u katoličkoj Crkvi slavi se 14. veljače, kao neobavezan spomendan.

Povijest[uredi | uredi kôd]

16. stoljeće, prvi pisani tragovi o naselju pod imenom "Vidovac", kao mjesto u kojemu se nalazi kršćanska baština u vrijeme turske vladavine ovim prostorom. Dostupno na: file:///D:/Moji%20Dokumenti/Preuzimanja/2_Cviko_Hafizovic%20(1).pdf

1730. godine Vidovci imaju 106 stanovnika, od kojih je od epidemije kuge umrlo 56 osoba. Izvor: "Kuga u Požegi i Požeškoj kotlini 1739.", autora R.Skenderović/2003. Dostupno na: https://www.researchgate.net/publication/27203647_Kuga_u_Pozegi_i_Pozeskoj_kotlini_1739_godine

Dan 13.06.1991 izvršeno je prvo postrojavanje 63. bataljuna Zbora narodne garde na stadionu NK Dinamo u Vidovcima, tog povijesnog dana je formirana prva profesionalna postrojba.

Izvor[uredi | uredi kôd]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Vidovci koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.