Vila Bianca u Trogiru

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Vila Bianca u gradiću Trogiru, ul. Alojzija Stepinca, predstavlja zaštićeno kulturno dobro.[1]

Opis dobra[uredi | uredi kôd]

Smatra se da je vilu Biancu projektirao Julius Ranz koji je oženio Luigijevu sestru Filippu i koji je godinu poslije ove vile podigao sebi vilo odmah do vile Biance. Vilu je nazvao po supruzi - vila Filipina.[2]

Sagrađena je 1911. godine[1] na istočnom ulazu u povijesnu jezgru Trogira uz cestu. Podignuta je za obitelj Nutrizio, najugledniju trogirsku obitelj potkraj 19. i početkom 20. stoljeća. Nutriziji su imali najljepše trogirske palače, pa tako i palaču Stafilicos u povijesnoj jezgri. Prvo je bila palača s vrtom. Vrt vile protezao se je sve do morske obale. Zgrada je osobita po tome što je prva koja je sagrađena u secesijskom stilu a da se je nalazila izvan trogirskih zidina. Naručitelj gradnje bio je Luigi Nutrizio Babić, otac glasovite talijanske modne kreatorice Carmen Marije (Mile) Schön koja se je rodila u njoj. Poslije Prvoga svjetskog rata Luigi je rasprodao svu imovinu te s obitelji otišao u Italiju. Kći Carmen Marija je u Milanu vodla svijet visoke mode i izrađivala odjeću za poznate poput Jacqueline Kennedy, iransku caricu Farah Dibu, britansku princezu Dianu i ine. Vila Bianca je između dvaju svjetskih ratova bila boravištem časnika kraljevske mornarice. Poslije je u vili uređeno više privatnih stanova.[3] Preko vrta vila poslije je napravljena cesta. Luigijeva kći Mila Schön, u intervjuu za hrvatski časopis Gloriju 1994. godine rekla je da je sita visoke mode i da ju sve više privlači rodna Vila Bianca u Trogiru.[2]

Zaštita[uredi | uredi kôd]

Pod oznakom P-5433 zavedena je pod vrstom "nepokretno kulturno dobro - pojedinačno", pravna statusa preventivno zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "profana graditeljska baština".[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Cro semicolon plain.svg  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.