Virtualni muzej

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Virtualni muzej (koriste se i pojmovi poput web muzej, online muzej, e-muzej) vrsta je muzeja koja egzistira samo u virtualnom prostoru (na Internetu). Izložbe prikazane u takvom muzeju nije moguće posjetiti u stvarnom svijetu, "one spajaju ono što u realnosti iz raznih razloga nije spojivo". Virtualni muzeji čini kolekcija digitaliziranih slika, crteža, fotografija, zvučnih i video zapisa, novinskih članaka i raznih muzejskih predmeta koji u fizičkom svijetu nisu povezani mjestom na kojem se nalaze "ali su na neki način povezani sa kontekstom realne baštine na koju upućuju". Virtualni muzej ne posjeduje digitalizirane eksponate i upravo zato se razlikuje od muzeja u tradicionalnom smislu. Osim razgledavanja i pretraživanja URL adresa na kojima se nalaze virtualni muzeji, posjetitelju je omogućeno i dodavanje sadržaja u virtualni muzej i na taj način sudjelovanje u stvaranju virtualnog muzeja.

Virtualni muzeji razvili su se od web stranice realnih muzeja kojima je cilj promovirati ih. Web stranice prikazuju digitalizirane eksponate realnih muzeja, opis i podatke pojedinog eksponata, neke nude i razne edukacijske materijala, te administrativne podatke muzeja kao što su radno vrijeme, lokacija, politika muzeja... Takve web stranice također ubrajamo u virtualne muzeje.

Razvoj Interneta, multimedijske tehnologije, baza podataka i drugih informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) omogućili su postojanje virtualnih muzeja. Digitalna tehnologija uvela je promjene u načinu očuvanja muzejske zbirke, a time i u način njihovog prikaza. X-ray imaging i 3D laser scanning neki su od suvremenih načina skeniranja muzejskih eksponata koji su omogućili njihov prikaz u virtualnom prostoru.

Digitalizacija muzeja zajednički je projekt nastao udruživanjem snaga i financija muzeja, kulturnih institucija i vlada diljem svijeta. Cilj projekta jeste očuvanje baštine i stvaranje novih izvora informacija, a time i znanja.

Istraživanja pokazuju da virtualni muzeji privlače više posjetitelja od realnih muzeja. Studenti i učenici su česti posjetitelji virtualnih muzeja, a osim što ih posjećuju oni stvaraju i vlastite virtualne muzeje. Virtualni muzej moguće je stvoriti koristeći komercijalne aplikacije poput Microsoft Worda i Powerpointa ali i brojnog drugog besplatno dostupnog softvera odnosno softvera otvorenog koda.

Prednost virtualnog muzeja je u tome što je lako dostupan svatkom tko ima pristup Internetu. Posjet muzeju je moguće "doživjeti u svojoj sobi bez čekanja u redu pred ulazom u Louvre - bez umora i vrućine, bez troškova putovanja i boravka u stranom svijetu. Virtualni muzej omogućit će nam da sve što želimo odaberemo sami i doživimo na ekranu u vlastitoj kući". Također virtualni muzej se neprekidno razvija dodavanjem novih objekata.

Uz sve svoje kvalitete, ne smatra se da će virtualni muzej zamijeniti tradicionalni, nego ga samo nadopuniti.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Delibašić E., Hadžikadunić E., Muzej u informatičkom okruženju, Zenica: Muzej grada Zenice, 2006.
  • Maroević I., Baštinom u svijet - Muzeološke teme - Zaštita spomenika - arhitektura, Petrinja: Matica hrvatska - Petrinja, 2004. str. 88.