Vlado Černozemski

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vlado Černozemski

Vlado Černozemski (bug. Владо Черноземски), pravim imenom Vladimir Dimitrov Kerin (selo Patrik, Stipsko, Makedonija, 19. listopada 1897.9. listopada 1934.), bio je Makedonski [1] revolucionar i član VMRO. Bio je makedonski domoljub po uvjerenju.

Životopis[uredi VE | uredi]

Po Bugarskim izvorima Černozemski je rođen u selu Patrik, Stipsko (spaljeno od strane Srba 1913), u na istoku Makedonije. Njegovi roditelji su bili Makedonci. VMRO-u se pridružio 1922. godine. Nakon što je ubio jednog istaknutog bugarskog komunista 1924. godine, 1928. godine osuđen je na smrt, no pomilovan je od strane cara Borisa 3, 1932. godine. Također je ubio člana VMRO-a 1930. godine.

Černozemski je ubilačku karijeru nastavio i van domovine. On je 9. listopada 1934. godine u Marseilleu, Francuska, ubio jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića prilikom čega je smrtno ranjen i francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou. Nakon atentata, Černozemski, pogođen s više metaka u tijelo, isječen udarcima sablje i linčovan od gnjevne mase, prebačen je u ured marseilleske službe sigurnosti, gdje je ostavljen i bez medicinske pomoći umro, ne izgovorivši ni jednu riječ. Kod atentatora je pronađena čehoslovačka putovnica na ime Petrus Keleman, dva pištolja, mauzer kalibra 7.62 - {mm} - i valter, dvije bombe, busola i 1.700 franaka. Putovnicu je 20. svibnja 1934. godine izdao čehoslovački konzulat u Zagrebu.[2]

Nekoliko desetljeća kasnije utvrđeno je da je francuski ministar vanjskih poslova Barthou bio žrtva zalutaloga metka što ga je ispalio jedan francuski policajac, ciljajući Černozemskoga.[3] Nakon marseilleskog atentata , mnogi Makedonci , Albanci i Hrvati su smatrali Černozemskog za heroja koji je ustao protiv tiranije. Tajno je pokopan na nepoznatom mjestu.

Černozemski u ustaškoj odori. Slika iz 1934. g., privatna zbirka. Autor slike: nepoznat.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. CROATIA 1941 - 1946
  2. Zvonimir Despot, Tko je u Marseilleu 1934. ubio kralja Aleksandra, a tko Louisa Barthoua?, preuzeto 12. studenoga 2013.
  3. Zvonimir Despot, Tko je u Marseilleu 1934. ubio kralja Aleksandra, a tko Louisa Barthoua?
    "Nepobitan dokaz da Makedonac Kelemen (a još manje tri Hrvata) nije bio ubojica Louisa Barthoua je izvješće stručnjaka-vještaka od 9. listopada 1935. koje je sastavio dr. G. Béroud ravnatelj Policijskog stručnog laboratorija u Marseilleu i P.Gatimel stručnjak za oružje. Evo što kažu autori ovog izvješća : “Metak pronađen u kraljevom automobilu na lijevoj strani gdje je sjedio ministar Barthou, je blindirani bakreni projektil s 8 mm čahurom, model 1892. Ovaj metak istog je kalibra kao i meci koje su ispalili policajci. Metak nije ispaljen ni iz jednog od pištolja u posjedu Kelemena. I stručnjaci zaključuju: “Blindirani bakreni metak pronađen u kraljevom automobilu odgovara mecima kojima su pucali policajci”.", preuzeto 12. studenoga 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]