Boris III.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodaj "monarh".
(Primjeri uporabe predloška)
Boris III.

Boris III. puno ime Boris Klemens Robert Maria Pius Ludwig Stanislaus Xaver (Sofija, 30. siječnja 1894. – Sofija, 28. kolovoza 1943.), bio je pretposljednji bugarski kralj (1918.—1943.), sin kralja Ferdinanda I., koji je abdicirao u njegovu korist nakon poraza Bugarske u Prvom svjetskom ratu.

Rođen je u Sofiji 30. siječnja 1894. Vrlo je zanimljivo da je kralj Boris III. rođen kao katolik, premda je Bugarska pravoslavna zemlja. Dapače, Borisu su i otac i majka bili katolici (otac Ferdinand pripadao je katoličkom ogranku dinastije Sachsen-Coburg-Gotha, a majka Marija Lujza izrazito katoličkoj vladarskoj obitelji vojvode Roberta od Parme).[1] Kao dječak prešao je pravoslavlje, zbog političkih razloga. Dva brata i sestra, ostali su katolici, a tri tetke postale su katoličke redovnice.

Poslije završene gimnazije dobio je diplomatsko-vojno obrazovanje. Tijekom balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata sudjelovao je kao časnik za vezu na više frontova u vojsci; potpukovnik (1916.), general-bojnik (1918.).

Bugarska je 1. ožujka 1941. godine pristupila Trojnom paktu, čime je postala saveznica nacističke Njemačke i članica Sila osovine. U doba pristupanja, bugarski kralj bio je Boris III. – pripadnik njemačke dinastije. Naime, on je bio potomak poznate dinastije Sachsen-Coburg-Gotha (iz koje je bio i princ Albertsuprug britanske kraljice Viktorije).[2] Protivio se progonu Židova.

Nakon smrti 1943. godine, naslijedio ga je na prijestolju maloljetni sin Simeon II. koji je vladao Bugarskom do pada monarhije 1946. godine.

Izvori[uredi | uredi kôd]



Crown of Saint Edward.svgP vip.svg Nedovršeni članak Boris III. koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.