Vojna krajina (NDH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Vojna Krajina.

Vojna krajina je bila vojno-upravna jedinica u NDH. [1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Osnovana je u prvim mjesecima postojanja NDH, krajem srpnja 1941. godine. Zemljopisni položaj te jedinice bio je na području uz granicu NDH prema Srbiji i Crnoj Gori. Razlog osnivanja bila je zaštita istočne granice NDH od mogućih neprijateljskih upada na njen teritorij.[1]

Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini koji je izbio 23. lipnja i ugušen 7. srpnja (što oružanim putem, što mirovnim pregovorima s ustanicima u kojem su ustanici tražili od domobrana sigurnosna jamstva za povrat kućama), a u kojem su se ustanici pri povlačenju uzmicali prema talijanskom protektoratu Crnoj Gori, izvan nadležnosti NDH, te skori ustanak u Crnoj Gori koji je izbio 13. srpnja 1941., doveli su do te nužnosti. Kako je djelovala Nevesinska gromada, postrojba stvorena za dovođenje poredka u istočnoj Hercegovini, tako se istovremeno pripremalo zatvaranje istočne granice NDH ustrojavanjem Vojne krajine.[2] Uspjeh pacificiranja situacije u istočnoj Hercegovini bio je ugrožen ponašanjem ustaša i domaćeg muslimanskog življa, te "došljaka, van sastava vojske" prema Srbima koje se zbilo netom nakon pacifikacije u zaleđu Nevesinske gromade.[3] Teško ugroženi međunacionalni odnosi u ovom kraju bili su plodno tlo za nove moguće sukobe. Kraljevina Jugoslavija ostavila je uvjete za velike međunacionalne sukobe: što zbog netrpeljivosti domaćih Srba prema muslimanskom življu koje je bilo potpirivano 1918. do 1940. do najviše razine te upadi crnogorskih komita na muslimanska sela u istom vremenu. Četnička ubojstva u ovom kraju, osobito od 1918. - 1928., pri čemu žrtve nisu birane, stvorila su atmosferu krvne osvete.[4] Pored otimačine imovine muslimana, 15. kolovoza 1939. (na Veliku Gospu) je zabilježen i napad sokolske organizacije u Nevesinju na katoličku povorku koja je pokušala proći kroz Nevesinje. Zločin pripadnika vojske Kraljevine Jugoslavije pretkraj travanjskog rata 1941. nad dijelom hrvatskog stanovništva kraj Mostara i Čapljine [5] te okrutna ustaška i odmazda divljih ustaša kod Čapljine samo su stvarali atmosferu nesigurnosti i vrlo izvjesnog sukoba.

Vojna krajina je ukinuta sredinom 1942. godine.[6]

Vojna posada[uredi VE | uredi]

Za Vojnu krajinu je izdvojena 7. pohodna bojna iz sastava Jadranskog divizijskog područja. Zapovjedništvo kopnene vojske je zapovijedilo 1. srpnja kojom se ta bojna stavlja na raspolaganje zapovjedniku Granične brigade.[2] Pod svojim zapovjedništvom imala je Vojna krajina ukupno pet bojna.[6]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Nikica Barić: Položaj Srba u domobranstvu Nezavisne Države Hrvatske, 1941. - 1945., POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, sv.V br.9-10 prosinac 2002., str. 162, pristupljeno 21. prosinca 2015.
  2. 2,0 2,1 Davor Marijan: Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine, Časopis za suvremenu povijest, sv.35 br.2 listopad 2003., str. 571, pristupljeno 21. prosinca 2015.
  3. Davor Marijan: Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine, Časopis za suvremenu povijest, sv.35 br.2 listopad 2003., str. 570, pristupljeno 21. prosinca 2015.
  4. U međuraću su četnici nekažnjeno na području Kraljevine SHS i poslije Kraljevine Jugoslavije, što samostalno, što u suradnji sa žandarmerijom, vojskom i sličnim programskim organizacijama ubili oko dvije tisuće Hrvata i od tri do pet tisuća muslimana. Vidi: Zdravko Dizdar: Četnički pokret na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine (1941. - 1945.), str. 46, u: Nezavisna Država Hrvatska, 1941. - 1945., Alinea, Zagreb, 2009.
  5. Davor Marijan: Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine, Časopis za suvremenu povijest, sv.35 br.2 listopad 2003., str. 545, pristupljeno 21. prosinca 2015.
  6. 6,0 6,1 Nikica Barić: Domobranstvo Nezavisne Države Hrvatske 1941. - 1945., str. 69, u: Nezavisna Država Hrvatska, 1941. - 1945., Alinea, Zagreb, 2009.