Vojvođanska pučka stranka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Vojvođanska pučka stranka je bila politička stranka nastala 1924. rascjepom u Bunjevačko-šokačkoj stranci, stranci bačkih Hrvata.

Stranački ciljevi su bili: autonomiju Vojvodine radi obrane njezinih ekonomskih interesa, pravednija agrarna reforma koju bi se sprovelo tako da se zemlja dodijeli domaćoj sirotinji i obrana vjerskih prava katolika.

Povijest[uredi VE | uredi]

Nakon što su neslaganja u B-Š stranci dosegla vrhunac, jedno od najvećih imena u toj stranci, Blaško Rajić je otišao iz te stranke i osnovao svoju stranku.

Rajićeva frakcija u B-Š stranci je htjela da B-Š stranka postane pučka stranka koja će postati stranka koja će voditi sve vojvođanske katolike, ne uzimajući u obzir kritiku iz protivničkog tabora koji je skretao pozornost na to da ostali katolički narodi u Vojvodini, posebice oni najbrojniji, Mađari i Nijemci, imaju svoje nacionalne stranke kojih se vjerno drže.

Dana 28. studenog 1924. je Rajić objavio da je osnovao Vojvođansku pučku stranku. Rascjep u B-Š stranci se proširio iz Subotice i u sva naselja gdje je B-Š stranka imala podružnice, tako da je VPS dobila članstvo i u tim selima i gradovima.

Rajić je ostao pri stavovima koje je imao dok je bio u B-Š stranci te je radi skupljanja svih katoličkih glasova u Vojvodini isticao vojvođansko umjesto hrvatskog u imenu stranke, a i sama stranka nije izričito isticala hrvatstvo Bunjevaca i Šokaca. Ipak, bivajući svjesnom da drugi narodi imaju svoje stranke, ponajviše je računala na glasove bunjevačkih i šokačkih Hrvata, što se dalo vidjeti iz imena stranačkog lista, Hrvatskih novina.

BŠS i VPS su kratko vrijeme usporedno postojale, i to vrijeme su protratile u međusobnim neprijateljskim odnosima i napadanjima, pri čemu je B-Š stranku optuživala da vrijeđa katolištvo, a ovi su uzvraćali da se VPS okrenila od hrvatstva u nekakvo anacionalno vojvođanstvo. VPS je također napadala Radićev HSS kojeg je smatrala liberalističkim i boljševičkim. Šteta po obije frakcije nekad jedinstvene B-Š stranke se ubrzo očitovala i na parlamentarnim izborima 1925., gdje su te dvije stranke odvojeno nastupile, VPS samostalno, a B-Š stranka u koalicijama. VPS-ove izborne krilatice su bile: "Vojvodina Vojvođanima!", "Vojvođanska zemlja vojvođanskoj sirotinji!", "Katolici na okup!".

Ni jedna nije ušla u Parlament. Izbori su pokazali da je većina bunjevačkih i šokačkih Hrvata ostala odana Bunjevačko-šokačkoj stranci. U svojoj najjačoj bazi, Subotici, VPS je dobio upola manje od B-Š stranke, a njih dvije zajedno nisu dobile niti polovinu svojih rezultata sa prijašnjih izbora [1].

Nesloga je išla dotle da su te dvije stranke nešto kasnije iste godine odvojeno u Subotici održale manifestaciju 1000-te obljetnice stvaranja Hrvatskog Kraljevstva, dva tjedna nakon druge.

Sve to skupa je dovelo da je dio članstva Vojvođanske pučke stranke se vratio matičnoj Bunjevačko-šokačkoj stranci.

Poznati članovi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Časopis za suvremenu povijest Robert Skenderović: Bunjevačko-šokačka stranka 1920. - 1926.