Voloska
Voloska, katkad nazivana Vlasta,[1] predložena je slavenska božica ognjišta i doma koja nije posvjedočena u povijesnim izvorima o slavenskoj mitologiji.[2] Prvi spomen Voloske pojavljuje se u djelu Hrvatska narodna mitologija Nikole Sučića objavljenom 1943. godine,[3] koje je kritizirano zbog manjka izvora.[4]
Prema Sučićevom pisanju, Voloska je bila supruga Velesa i zaštitnica ratara, a simboli su joj bili krava i lastavica. Sučić također tvrdi kako su svi slavenski domovi imali udubinu (tzv. »mirište«) gdje bi, u čast Voloski, palili plamičak i postavljali kipiće Voloske načinjene od drveta, voska ili jantara.[3]
Nasljeđe[uredi | uredi kôd]
Nakon što je Sučićeva knjiga objavljena, Volosku su u svojim pjesmama spomenuli Vladimir Nazor (»Miti i legende«, 1948.) i Boro Pavlović (»Slavenska lipa«, 1960.).[3]
Publicist Franjo Ledić, čiju interpretaciju slavenske mitologije etnologinja Tea Škokić navodi kao "romantiziranu",[5] Voloski je na temelju Sučićevog djela te navedenih pjesama posvetio poglavlje u svojem djelu Mitologija Slavena (1969.).[6]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Ledić 1969., str. 180.
- ↑ Gayatri Horvat, Irena. 2014. U POTRAZI ZA ŽENSKIM ARHETIPOM: Slavenske i indijske boginje (PDF). Etnografski muzej Zagreb. str. 17. Pristupljeno 14. siječnja 2024.
- ↑ a b c Ledić 1969., str. 183.
- ↑ Zorić, Damir. Hrvatsko bajoslovlje | Kolo 2, 2018. Matica hrvatska. Pristupljeno 3. srpnja 2024..
Mitološke teme, rekonstrukcije i prikazi stare vjere osobito su cvale u popularnim djelima. Ovdje ih treba spomenuti ne zbog njihove osobite vrijednosti nego jer su dio povijesti. Osim što u tim pregledima uglavnom nije navođeno na kojim izvorima i građi se temelje, pa su zapravo unosili više zbrke nego znanja, treba priznati da su poticali zanimanje za temu. Evo nekih od tih autora i njihovih djela. [...] Prikaz stare vjere naslovljen Hrvatska narodna mitologija (1943) objavio je Nikola Sučić (1890-1960 ?) inače psihijatar. [...] Uz navedene, bilo je još mnogo pisaca različitih manjih priloga. Nekako se dade zaključiti da je raznovrsnih fantaziranja i nagađanja ili rekonstrukcija bez navođenja činjeničnih oslonaca, bivalo to više što je o temi stare vjere bilo manje znanstvenih rasprava i priloga.
- ↑ Škokić, Tea. 2010. Elipsa ljubavnog mita u tradicijskoj praksi. Marjanić, Suzana; Prica, Ines (ur.). Mitski zbornik. Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatsko etnološko društvo. Zagreb. str. 319. ISBN 978-953-7387-18-1
- ↑ Ledić 1969., str. 179–183.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Ledić, Franjo. 1969. Mitologija Slavena: tragom kultova i vjerovanja starih Slavena. 1. Zagreb.
