Jantar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ogrlica od baltičkog jantara
Mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60-40 mlijuna godina
Baltic amber inclusion - Psylloidea

Jantar (ruski iz latinskog) ili ćilibar (turski iz perzijskog u značenju "koji privlači slamu", ili sukcinit (latinski), je amorfni žuto-smeđi mineral iz skupine fosilnih smola. Najveća nalazišta su na obalama Baltika, u Rusiji i Rumunjskoj.[1].

Trljanjem postaje električno negativan.

S obzirom na vjerovanja u njegove magične moći, potreba za jantarom javlja se još u prapovijesno doba. Starogrčki naziv za jantar je elektron, a u najstarijim grčkim mitovima navode se osobita svojstva jantara nastalog od suza koje su ronile Helijade nad mrtvim Faetonom. U antici je često povezivan s raznim vjerovanjima, pa se nosio kao amajlija i nakit. S obala Baltika dopremao se sve do Akvileje (jantarski put).

I dan danas služi za ukrašavanje, kao nakit, izolacijski materijal, te u industriji lakova.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Opća i nacionalna enciklopedija, Knjiga 9., Večernji list, Zagreb, 2006.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Jantar