Weinstadt

Izvor: Wikipedija
Weinstadt
Grb grada Weinstadt
Država Njemačka
Savezna država Zastava Baden-Württemberga Baden-Württemberg
Okrug Rems-Murr-Kreis
Gradonačelnik Jürgen Oswald (CDU)
Površina 37,1 km2
Nadmorska visina 241 m
Stanovništvo 26.420 NA (31. prosinca 2007.)
Poštanski broj 71365-71384
Pozivni broj 07151
Registarska oznaka WN
Službena stranica www.weinstadt.de


Weinstadt je grad otprilike 15 km istočno od Stuttgarta u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg. Ova općina je osnovana kao prva u okviru teritorijalne reforme koja je započeta 1. siječnja 1975. godine. Novoosnovana općina je 9. ožujka 1976. godine dobila status grada. Danas je ova općina šesta po veličini u okrugu "Rems-Murr".

Geografija[uredi | uredi kôd]

Područje grada Weinstadta prostire se na obje strane rijeke Rems koja se desetak kilometara niže ulijeva u Neckar. Dio grada koji se zove Großheppach leži sjeverno, na desnoj obali rijeke dok su ostali dijelovi grada južno od rijeke. Weinstadt kao što mu i ime kaže je grad vina. Ovaj, i nekoliko sličnih manjih gradova u nizu u dolini rijeke Rems, imaju vrlo pogodne klimatske uvjete i uvjete zemljišta za pozamašnu proizvodnju vrlo kvalitetnih vina. Ova prostrana dolina omeđena je pitomim padinama brežuljaka visokih 200 - 350 metara koji prelaze u prostrane djelomično valovite platoe po kojima su razasuta vrlo urbanizirana sela. Južne i zapadne, suncem bogate padine ovih brežuljaka prekrivene su vrlo njegovanim prostranim vinogradima. Istočne i sjeverne padine pripadaju jednako dobro njegovanim voćnjacima pretežno jabuke. Prometna infrastruktura u vinogradima i voćnjacima je visoke kvalitete i vješto je projektirana da zadovolji potrebe rada u vinogradu, ali isto tako i rekreativne potrebe uvijek prisutnih šetača i biciklista. Vrhovi brežuljaka su uređeni kao divni vidikovci i odmorišta a među kojima je najljepši Schönbühl sto bi se moglo prevesti kao lijepi brežuljak.


Susjedne općine[uredi | uredi kôd]

Sljedeći gradovi i općine graniče s gradom: Kernen im Remstal, Waiblingen, Korb, Remshalden, Winterbach, Baltmannsweiler i Aichwald.

Baach 2006

Gradski dijelovi[uredi | uredi kôd]

Weinstadt je podijeljen na sljedeće gradske četvrti:

  • Beutelsbach (8.482 stanovnika)
  • Endersbach (7.293 stanovnika)
  • Großheppach (4.523 stanovnika)
  • Schnait(3.262 stanovnika)
  • Strümpfelbach (2.445 stanovnika)



Povijest[uredi | uredi kôd]

Weinstadt je nastao ujedinjavanjem ranije samostalnih općina Beutelsbach, Endersbach, Großheppach i Schnait. Već 1. siječnja 1973. Strümpfelbach se priključio Endersbachu. Zato još uvijek postoji pet različitih urbanih jezgara sa svojevrsnim gradskim centrima, iako su se zbog intenzivnog razvoja Beutelsbach i Endersbach u međuvremenu i urbano potpuno sjedinili. Novoosnovana općina je već tada imala 20.000 stanovnika. Bivše općine su stara württembergska naselja s dugom poviješću.


Beutelsbach[uredi | uredi kôd]

Beutelsbach se po prvi put spominje 1080. godine i jedan je od najstarijih posjeda plemićke kuće Württemberg. Crkva Stiftskirche u Beutelsbachu bila je od tada i crkva u kojoj su pokopavani pripadnici plemićke obitelji Württemberg i to sve do 1311. kada je ona razrušena, a obitelj Württemberg preselila u Stuttgart.

U predpovijesti velike pobune seljaka i rata 1525. godine značajnu ulogu je imala pobunjenička organizacija pod imenom „Armen Konrad“ osnovana u Beutelsbachu 1514. godine.

Johann Conrad Wölflin, rođen 1729. godine je pradjed u šestoj generaciji 44. američkog predsjednika Baraka Obame, odrastao je Beutelsbachu.


Endersbach[uredi | uredi kôd]

Endersbach se prvi put spominje 1278. kao Andrespach. Endersbach se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1278. kao Andrespach. Ipak arheološki nalazi govore da je na tom mjestu postojalo naselje još u kamenom dobu.

Großheppach[uredi | uredi kôd]

Großheppach se u dokumentima prvi put spominje 1236. kao Hegnesbach. Godine 1704. Großheppach je na svojevrstan način postao i dio Evropske povijesti. U gostionici i prenocistu pod imenom «Gasthof Lamm», a u atmosferi takozvanog Rata za špansko naslijeđe, došlo je 1704. godine do susreta velikih vojskovođe toga vremena: Eugena Savojskog (Princ Eugen von Savoyen) s hercogom von Marlborough i grofom Ludwigom von Baden. Radilo se o pripremama za poznatu Bitku kod Höchstädta i Blindheima. Spomenuta gostionica još uvijek postoji u autentičnoj zgradi iz tog vremena.

Schnait[uredi | uredi kôd]

Schnait se prvi put u dokumentima spominje 1238. godine.

Strümpfelbach[uredi | uredi kôd]

Strümpfelbach se prvi put spominje 1265. kao Striumphilbach kada je i pripao obitelji Würtemberg.

Religija[uredi | uredi kôd]

Naselja koja su utemeljila Weinstadt kao i čitav Württemberg su vrlo rano prihvatila reformaciju. Stotine godina čitavo ovo područje je bilo skoro isključivo protestantsko. Tek krajem 19. stoljeća, posebno u vrijeme izgradnje željezničke pruge došlo je do značajnijeg priliva katoličkog stanovništva iz Bavarske, te nakon Drugog svjetskog rata kada je došlo do značajnijeg priliva prognanika iz Poljske, Češke, Madžarske i Vojvodine. Tako su 1956. godine izgrađene i prve katoličke crkve - Svete Ane u Beutelsbachu i crkve Svetog Andrije u Enderscbachu. Naselje Schneit je dobilo svoju katoličku crkvu Svetoga Kriza 1971. godine, a tri godine kasnije počelo je bogoslužje u novoizgrađenoj crkvi Svetoga Stjepana u Großheppachu. Sve ove katoličke crkve pripadaju dekanatu Waiblingen


U Weinstadtu su prisutne i tzv. «slobodne crkve» kao na primjer baptisti, zatim Missionsgemeinde Weinstadt, Christus-Zentrum Weinstadt, Novoapostolska crkva te Jehovini svjedoci.

Grb[uredi | uredi kôd]

Grb grada Weinstad pokazuje na gornjem – zlatnom dijelu štita jedan crni polegnuti jelenski rog, a na donjem – crnom dijelu štita kao kontrast jedan zlatni grozd. Grozd simbolizira tradiciju vinogradarstva, dok jelenji rog upućuje na dugu pripadnost ovoga područja posjedima Württemberga.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Weinstadt