Wikipedija:Izabrani članci/15, 2014.

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Oton Iveković: Dolazak Hrvata na Jadran.

Kronologija dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješena. Ne zna se sigurno odakle su došli i kada su došli. Tako se drži da se jedno stočarsko (skitsko-sarmatsko) pleme (Hrvati) s područja između Kaspijskog i Azovskog mora, pri njegovu kretanju na zapad do Karpata, postupno pretopilo u slavenskom okruženju, dajući svoj naziv određenoj plemenskoj skupini, koja se zatim pod tim imenom, već slavenizirana, javlja u Ukrajini (spomen u Nestorovoj kronici) i južnoj Poljskoj (Bijeli Hrvati), a poslije na širem području s toponimima od Karpata do Koruške i Štajerske, uz Labu i Muru. Zaključuje se da su Hrvati došli iz Bijele Hrvatske u današnju domovinu, poslije avarskog razaranja Salone (614.-630.), a prije misije opata Martina, kojeg je papa Ivan IV. poslao po zarobljene kršćane i relikvije solinskih mučenika (631.-639.).

U Konstantinovu djelu, kojemu su humanisti dali naslov De administrando imperio, povjerljivu priručniku za vođenje vanjske politike Bizantskoga Carstva, to se pripovijeda u dvije verzije. U jednoj (u 29. i 31. glavi) se kaže da se to dogodilo u sporazumu s bizantskim carem Heraklijem (610.-641.), a u drugoj (u 30. glavi) taj se sporazum ne spominje, a ističu se veze Hrvata s Francima: kako su im u prvo vrijeme bili podložni u staroj domovini i u novoj, a onda se u teškim i krvavim borbama oslobodili njihove vlasti.

Prema legendi, koju prenosi anonimni nastavljač Konstantina Porfirogeneta, Hrvati su se pod vodstvom petero braće i dvije sestre doselili na prostore današnje Hrvatske. Imena braće: Hrvat, Klukas, Lobelos, Kosences i Muhlo te sestara: Tuge i Buge, različitog su podrijetla. Neka su slavenska, a neka možda imaju avarske i bugarske korijene. To jasno pokazuje da formiranje ranoga identiteta ne mora nužno imati etnički predznak. U ranom srednjem vijeku, ljudi i plemena nisu se udruživali samo na osnovi zajedničkog podrijetla. Legendu o doseljenju ne treba shvaćati doslovno. Mnogi europski narodi imaju slične priče, kojima su srednjovjekovni kroničari pokušali objasniti nastanak nekoga naroda ili države.


(pročitajte cijeli članak) · (sudjelujte u izboru članaka)