Wikipedija:Izabrani članci/35, 2021.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2b/Encyclopedie_de_D%27Alembert_et_Diderot_-_Premiere_Page_-_ENC_1-NA5.jpg/140px-Encyclopedie_de_D%27Alembert_et_Diderot_-_Premiere_Page_-_ENC_1-NA5.jpg)
Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojeg su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicionalnim linijama autoriteta. Promicali su ga filozofi i lokalni intelektualci u urbanim kavanama, salonima i masonskim ložama. Zagovornici prosvjetiteljstva dovodili su u pitanje i izazivali autoritet institucija koje su bile duboko ukorijenjene u društvu poput, primjerice, Katoličke crkve te se zalagali za reformu društva utemeljenom na toleranciji, znanosti i skepticizmu.
Pod utjecajem ideja prosvjetiteljstva mnogi su se vladari sastajali s intelektualcima tog doba i pokušavali primijeniti njihove reforme, uvodeći princip tolerancije i prihvaćajući suživot različitih religija, započevši proces koji će kasnije biti poznat kao prosvijećeni apsolutizam. Nove ideje i vjerovanja širile su se kontinentom potencirane i povećanjem pismenosti uslijed udaljavanja od isključivo religioznih tekstova. Među najznačajnijim prosvjetiteljskim djelima bila je Encyclopédie (1751. – 1772.) koju su uredili Denis Diderot i (nakon 1759.) Jean le Rond d'Alembert. Uz Montesquieua, Voltairea i Rousseaua krug enciklopedista je bio filozofski najradikalniji (još i Helvetius, Holbach). Prodano je oko 25 000 kopija ove enciklopedije u 35 svezaka, polovica od njih izvan Francuske. Književna djela kao Voltaireovi Dictionnaire philosophique (Filozofski rječnik, 1764.) i Lettres philosophiques (1733.) bili su revolucionarna štiva koja su širila ideale prosvjetiteljstva. Neki od tih ideala pokazala su se vrlo utjecajnim i odlučujućim tijekom Francuske revolucije 1789. godine.