Zelena menestra

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zelena menestra
Zelena menestra.jpg

Zelena menestra

Podrijetlo
Mjesto podrijetla Dubrovnik
Regija/država Hrvatska
Detalji
Temperatura jela toplo
Glavni sastojci suho meso (više vrsta)
domaće sušene kobasice
kupus (više vrsta)
krumpir
svinjska mast

Zelena menestra tradicionalno je i autohtono jelo dubrovačkog kraja. U povijesnim spisima se spominje još od daleke 1480. godine. Uskoro bi se trebalo naći na popisu UNESCO-ove zaštićene nematerijalne baštine.[1]

Iako se zelena menestra pojavljuje u raznim oblicima i u raznim dijelovima dubrovačkog kraja, prvi povijesni zapis odnosi se na konavosko jelo. Tradicija spremanja zelene menestre okrunjena je i natjecanjem u kuhanju zelene menestre koja se odvija u okviru manifestacije Mirisi Božića u Konavlima.

Župljanima najdraže jelo, zacijelo je zelena menestra. Župljani, odvjeka ratari i uzgajivači sitne stoke od plodova svojih težačkih ruku spravljahu zelenu menestru.

Kaštradina (suha bravetina), suha svinjetina („štuk“ od pršuta (bedrena kost), panceta (slanina), svinjska glava...), te neizostavne suhe domaće kobasice, nosivi su dio zelene menestre. U vodi u kojoj se već prije skuhalo meso kuha se kupus (raštan, verza, glavati...), patate (u Konavlima kartola, krumpir) i malo larda (svinjska mast).

Servira se toplo složeno suho meso i kobasice na plitici (tacni), a kupus u dubokoj zdjeli s malo tekućine. Neizostavni začin u Župi pri uživanju u menestri je freško (svježe) izvađeni i izgratani (naribani) hren. Čaša domaćeg crnog vina je sjajan epilog objeda od menestre.

Izvori[uredi VE | uredi]