Zell am See

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zell am See
Pogled na grad i jezero
Pogled na grad i jezero
Grb
Grb
Nadimak: Zell
Koordinate: 47°19′N 12°48′E / 47.317°N 12.8°E / 47.317; 12.8Koordinate: 47°19′N 12°48′E / 47.317°N 12.8°E / 47.317; 12.8
Država Flag of Austria.svg Austrija
Savezna država Flag of Salzburg (state).svg Salzburg
Kotar (Bezirk) Zell am See
Vlast
 - Gradonačelnik Peter Padourek[1] (ÖVP)
Površina
 - Kopno 55,14 km2
Visina 750 m
Stanovništvo (2017.)
 - Grad 9.949[2]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 5700
Pozivni broj 06542
Gradovi prijatelji Vellmar
Službena stranica http://www.zellamsee.salzburg.at
Zemljovid
Gradska karta

Gradska karta
Zell am See na karti Austrija
Zell am See
Zell am See
Lokacija Zell am Seea na karti Austrije

Zell am See (bav. Zöi am See), grad u austrijskoj saveznog državi Salzburg od 9.949 stanovnika.[3]

Grad je i administrativni centar istoimenog kotara, i izuzetno popularno turističko mjesto.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Zell am See leži u Salzburgu u istoimenoj kotlini Kitzbühelskih Alpi koja povezuje Saalfelden na sjeveru sa rijekom Salzach na jugu. Zell am See je udaljen 100 km istočno od Innsbrucka i oko 30 km sjeveroistočno od planine Grossglockner.

Susjedne općine[uredi VE | uredi]





Viehhofen
Saalfelden i Maishofen



Maria Alm
Susjedne općine
Piesendorf Kaprun Bruck an der Großglocknerstraße

Povijest[uredi VE | uredi]

8. stoljeće[uredi VE | uredi]

Još u 8. stoljeću se taj kraj zvao - Bisontio, po keltskom plemenu Ambisont, koje je živjelo na obalama Zellerskog jezera, iz njihovih vremena pronađeni su brojni ulomci keramički ulomci iz brončanom doba i mjesta gdje su talili bakar.

Negdje oko 740. po nalogu salzburgškog biskupa Johannesa I. u taj kraj su se doselili redovnici i osnovali naselje, koje je nominalno pripadalo Bavarskom vojvodstvu. To naselje je prvi put dokumentirano 743. pod imenom Cella in Bisonzio. Cella na latinskom znači ćelija (misli se samostansku), iz nje je kasnije preko czel - cell došlo do njemačkog imena zell.

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Tokom srednjeg vijeka stanovnici su se bavili trgovinom kao posrednici mjenjajući sol za robu iz Mediterana koju su donosili trgovci iz Venecije. Zell se tako razvio u tom poslu da je 1357. dobio status trgovišta. Kasnije je obnovljeno rudarstvo pa je tako 1611. iskopano 400 tona bakra iako je to već bilo bitno manje, jer su se nalazišta iscrpila.

16. stoljeće[uredi VE | uredi]

U vrijeme velike seljačke bune po njemačkim krajevima 1526., taj kraj je bio poprište velikih bitaka protiv jedinica Švapske lige. Pa iako sami stanovnici Zella nisu sudjelovali u buni, nakon dobrih 200 godina, brojni protestanti su protjerani iz Pinzgaua po nalogu princa-nadbiskupa grofa Leopolda Antona von Firmiana.

19. stoljeće[uredi VE | uredi]

Za vrijeme napoleonskih ratova - 1800. Zell am See su okupirale jedinice francuske vojske. Nakon provedene sekularizacije salzburgške nadbiskupije, odlukom Bečkog kongresa 1816. grad je pripao Austrijskom Carstvu. Od 1850. Zell am See je zajedno sa susjednim Saalfeldenom postao administrativni centar tadašnjeg Okruga (njem. Bezirk) Pinzgau, zalaganjem njegovog agilnog gradonačelnika Josef Salzmann na kraju je cijela administracija preseljena u Zell am See.[4]

Na razvoj mjesta jako je utjecalo otvaranje željezničke pruge Salzburg - Tirol (Giselabahn) 30. srpnja .1875., jer je otad Zell am See postao poznato ljetovalište. Agilni gradonačelnik je puno doprinio popularizaciji mjesta, ali je istovremeno gradio i planinarske staze, i pomogao je da se otvaraju hoteli i pansioni za goste.

Status grada[uredi VE | uredi]

Zell am See je dobio status grada 24. siječnja 1928.[5]

Zell am See (Srpanj 1903)

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Statistika promjena broja stanovništva grada Zell am See. (1869. – 2017.)

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Najveća znamenitosti grada je crkva svetog Hipolita koja svoje korijene ima iz vremena Celle in Bisonzio. U sakristiji se nalaze skulpture koje datiraju iz rimskih vremena.[5] Njen današnji izgled je barokiziran jer je 1770. teško oštećena, tako da je njen najstariji dio kameni romanički zvonik.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Gradonačelnik
  2. Stanovništvo, zellamsee.salzburg.at, pristupljeno 5. ožujka 2018.
  3. Austria: Salzburg (engleski). City population. pristupljeno 06. siječnja 2016.
  4. Brojevi
  5. 5,0 5,1 Geschichte von Zell am See, povijest Zell am Seea (njemački). Zell am See. pristupljeno 29. studenog 2016
  6. Gradovi prijatelji

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Zell am See