Tirol

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Tirol. Za druga značenja, pogledajte Tirol (razdvojba).
Tirolska grofovija poslije 1918.

██ Coat of arms of Tyrol Država Tirol (Zastava Austrije Austrija)

██ Grb Južnog Tirola Pokrajina Južni Tirol (Zastava Italije Italija)

██  Pokrajina Trento (Zastava Italije Italija)

Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Tirolskim krajolikom dominiraju Alpe. Najviši tirolski vrhovi su Ortler (3905 m) i Königspitze u Južnom Tirolu, Grossglockner (3798 m) u Istočnom Tirolu, Monte Cevedale (3.769 m) u Trentinu i Wildspitze u Sjevernom Tirolu.

Najvažnije rijeke u Sjevernom i Istočnom Tirolu su Inn, Drava i Lech koje utječu u Dunav. U Južnom Tirolu i Trentinu najvažnija rijeka je Adiža i njezine pritoke.

Tirol na sjeveru graniči s Bavarskom, na zapadu s Vorarlbergom i kantonom Graubünden, na jugozapadu s Lombardijom, na jugu i jugoistoku s Venetom i na istoku sa Salzburgom i Koruškom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prapovijest[uredi VE | uredi]

U prapovijesti su na ovom području postojale brojne značajne kulture, pogotovo u brončanom i željeznom dobu. Kultura Laugen-Melaun (Luco-Meluno) iz brončanog doba, koja je nazvana po arheološkim nalazištima blizu Brixena u Južnom Tirolu se pojavljuje u 14. stoljeću pr. Kr. na području Južnog Tirola i Trentina. Sjeverni Tirol je tad bio pod utjecajem kulture polja urni[1]. Ovu kulturu karakterizira bogato lončarstvo i obrada metala pod utjecajem susjednih kultura. Narod te kulture je kremirao svoje pokojnike i njihov pepeo stavljao u urne. Oni su štovali bogove u svetištima koja su se nalazila u zabačenim područjima, na planinama ili u blizini vode.

Oko 500. pr. Kr. ove kulture naslijedila je Fritzens-Sanzeno kultura koju je također karakteriziralo bogata lončarska umjetnost i koja je također kulturno bila pod utjecajem njenih susjeda, poglavito Etruščana i Kelta. Ova kultura bila je vrlo bogata i imala je i vlastito pismo izvedeno od etruščanskog.

Antičko doba[uredi VE | uredi]

Godine 15. pr. Kr., ova područje su osvojili Rimljani i uključili ga u Carstvo kao nove provincije. Južno dio područja priključen je Italiji kao njena deseta regija. Kao i u ostatku Europe, Rimljani su ostavili duboki kulturni utisak na kulturu i jezik.

Srednji vijek i ranije Novo doba[uredi VE | uredi]

Od 6. do 9. stoljeća, u tom području naselila su se bavarska i langobardska plemena. Kao dio Franačke i Svetog Rimskog Carstva, ovo područje je imalo iznimnu strategijsku važnost. U ranom srednjem vijeku je Tirol činio južni dio Bavarskog vojvodstva, a sastojao se većinom od crkvenih posjeda biskupa Brixena i Trenta. S vremenom su plemići iz Tirolskog dvorca blizu Merana proširili svoj utjecaj u regiji. Gorička dinastija Meinhardinger u jednom razdoblju imala je u posjedu Tirol, Goricu i Korušku. Od 14. stoljeća nadalje su Tirolom vladali Habsburgovci koji su nosili naziv tirolskih grofova.

Napoleonski ratovi i 19. stoljeće[uredi VE | uredi]

Karta Tirola iz 1808. godine

Nakon poraza od Napoleona 1805. godine, Austrija je bila prisiljena Tirol ustupiti Bavarskoj prema Bratislavskom miru. Godinu kasnije je Tirol kao dio Bavarske postao član Rajnske konfederacije. Tirolci su u svojim pokušajima preuzimanja kontrole nad područjem dvaput uspjeli pobijediti bavarske i francuske snage. Nakon što je Austrija ponovno izgubila rat od Francuske, nametnuti su još teži uvjeti u Schönbrunnskom sporazumu iz 1809. godine. Godinu dana kasnije u Mantovi je pogubljen tirolski narodni junak Andreas Hofer, nakon što je izgubio zadnju treću bitku u ustanku protiv Bavaraca i Francuza. Tirol je ostao podijeljen između Bavarske i Italije uprave i iduće četiri godine, nakon čega je Bečkim kongresom 1814. spojen i vraćen Austriji. Nakon što je pripojen Austrijsko carstvo|Austrijskom carstvu, od 1867. nadalje Tirol je bio krunska zemlja Cislajtanije u Austro-Ugarskoj.

Prvi svjetski rat i novija povijest[uredi VE | uredi]

Fronta u Prvom svjetskom ratu većinom se nalazila na povijesnoj granici Tirola i prolazila je kroz najviše vrhove Alpa. U ovim brdima vojska se nalazila cijelo vrijeme, a u zimi 1915./1916. ovdje je poginulo desetak tisuća vojnika u lavinama. U to vrijeme su njemačka, austrijska i talijanska vojska utvrdili mnoge položaje na ovim planinama i izgradili mnoge tunele.

Krajem Prvog svjetskog rata je talijanska vojska 29. listopada 1918. pobijedila austrougarsku vojsku u bitki kod Vittorija Veneta. Nekoliko dana kasnije potpisano je primirje. Talijanska vojska okupirala je Innsbruck i zarobila veliki broj austrijskih vojnika.

Sporazumom u Saint-Germainu je južni dio Tirola ustupljen Italiji. Ovo ustupljeno područje nije uključivalo samo većinski talijanski Trentino, nego i Južni Tirol u kojem je prema popisu stanovništva iz 1910., 92,2% stanovništva govorilo njemački jezik kao materinski, te manji dio današnje pokrajine Belluno.

Sjeverni dio Tirola koji je danas prostorno odvojen na Sjeverni Tirol i Istočni Tirol, postao je jedna od devet saveznih država Austrije.

Kultura[uredi VE | uredi]

Državna granica između dva dijela Tirola nije i jezična i kulturna granica, te su kulturne razlike između ova dva dijela vrlo male. Nekakvom jezičnom granicom smatra se Salurner Klause, ali ni to nije potpuna granica. Tradicionalna kultura u Trentinu spaja tirolsku tradiciju s elementima talijanske tradicije iz Veneta i Lombardije.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Euroregija Tirol-Južni Tirol-Trentino[uredi VE | uredi]

Godine 1998., osnovana je euroregija Tirol-Južni Tirol-Trentino na osnovni sličnosti i zajedničnosti ovog područja. Pomoću ove euroregije poboljšana je prekogranična suradnja između austrijskog i talijanskog dijela Tirola. Zbog politike Europske unije o Europi bez granica, već godinama ne postoje nikakve granične kontrole između ovog područja. Također je i euro kao zajednička valuta pomogao sjedinjavanju gospodarstva ovog područja.

Ova euroregija prostire se na 26.254 km² površine na kojem živi 1.594.965 stanovnika. Ukupni bruto domaći proizvod iznosi 49,027 milijardi eura.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj postoji zaselak Tirol pored Hrvatske Kostajnice. Kada je Austro-Ugarska gradila Unsku prugu u blizini tog grada bili su potrebni majstori (klesari) koji bi pomogli pri izgradnji Unske pruge i željezničkih tunela. Došli su iz Tirola i naselili se pored brda Djed iznad Hrvatske Kostajnice. To područje sličilo im je na njihov rodni kraj. Odlučili su ostati i svoj zaselak nazvati Tirol. Još je uvijek naseljen s tridesetak stanovnika, a ima i nekoliko austrijskih obitelji. Zaselak je poznat po uzgoju ovaca, livadama, pašnjacima i divljači.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Gleirscher Paul, Die Laugen-Melaun-Gruppe. In: Die Räter – I Reti. Schriftenreihe der Arge Alp. Hrsg. Kommission III (Kultur), (Bozen 1992) 117-134

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]