Čipka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Čipka je samostalni, šupljikavi, ručni rad koji nastaje u doba renesanse na prostoru Mediterana i zapadne Europe.

Čipkarstvo kao specifičan oblik tekstilnog rukotvorstva svoje korijene nalazi u rudimentarnim zahvatima izrade tekstilnih tvorbi – različitom preplitanju niti. Njegov predmet izrade je ukrasna tvorba - čipka. Dvije osnovne tehnike izrade čipke su šivanje iglom (čipka na iglu) i preplitanje niti pomoću batića (čipka na batiće).

Povijest[uredi VE | uredi]

Vrijeme nastanka prave čipke je renesansa, razdoblje kada se u umjetnosti napušta teški srednjovjekovni kolorit, pa se i u oblikovanju tekstila traži nova ljepota u jednostavnosti i čistoći bjeline. Mjesto nastanka prvih čipaka područje je Europe. Prema dosadašnjim spoznajama, čipka na iglu nastaje u širem okružju Mediterana, na području Venecije, dok se istovremeno vještina čipkarstva na batiće razvila u okolici Antwerpena u Belgiji.

Čipkarstvo u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatsko čipkarstvo
Razvitak čipkarstva u Hrvatskoj imao je nešto drugačiji slijed nego u ostalom dijelu Europe. Iako početkom vezano uz svećenstvo i plemićki stalež, čipkarstvo do nas tradicijskom predajom i materijalnim ostacima dolazi kao dio etnografske baštine, vezano uz seosku populaciju. Nalazimo ga kao dio tradicijskog tekstilnog rukotvorstva u okviru autarhične seoske proizvodnje, a namijenjeno je bilo prvenstveno ukrašavanju ženske tradicijske odjeće i platnenog posoblja.

Na takvim tradicijama u pojedinim se regijama, odnosno lokalitetima, u okviru crkvenih ili društvenih institucija osnivaju tečajevi, škole i/ili radionice u kojima izrada čipke često poprima oblik obrtničke proizvodnje i služi u komercijalne svrhe.

Danas u Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke, čije je djelovanje nastavak duge tradicije. To su: Lepoglava u Hrvatskom zagorju sa čipkom na batiće, a na Jadranu grad Pag sa čipkom na iglu i grad Hvar sa čipkom od agave.

Čipka na iglu - Pag[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Paška čipka
Na platnenim dijelovima folklorne odjeće susreće se ukras izveden bodom šivane čipke u obliku prvotne retičele (retičela = mrežica). Nastaje u kvadratnom prostoru urezanom u platnu i rađen je bez nacrtanih predložaka. Početkom 20. stoljeća, intenzitet izrade nošnje opada, no osnivanjem Čipkarske škole vještina šivanja čipke koristi se za izradu samostalnih ukrasnih predmeta namijenjenih građanskom društvu. Oni sadrže motive preuzete s folklornog tekstila, koji do kraja ostaju u strogoj početnoj, renesansnoj geometrizaciji oblika.

Čipka od agave - Hvar[uredi VE | uredi]

Čipku od agave u Hrvatskoj izrađuju jedino redovnice u benediktinskom samostanu u gradu Hvaru na istoimenom otoku. Vještina podrijetlom s Kanarskih otoka (Tenerife), u Hvaru je prisutna od polovice 19. stoljeća. Čipka se izrađuje od niti koje se posebnim postupkom dobivaju iz sredine svježih listova agave. Nakon obrade niti su bijele boje, prilično tanke određene čvrstoće i dužine. Po tehnici rada razlikuje se čipka zvanu tenerifa, zatim tenerifa s mreškanjem i mreškanje na okviru

Sunčana čipka - Brodsko Posavlje[uredi VE | uredi]

Sunčana čipka- motivi je na područje Slavonije stigla 20.-ih godina 20. stoljeća s Tenerifa putem modnog časopisa (sol lace ili sun lace). Od tada se njome ukrašavaju modne haljine i tradicijsko ruho. Izrađuje se na drvenim "ramama" različitih oblika i veličina, pamučnim bijelim koncem. To je šivana čipka ili čipka na iglu. Čipka se izrađuje na području Brodskog Posavlja a najintenzivnije u selu Sikirevci smješteno istočno od Slavonskog Broda 40 km prema Županji. Sunčana čipka se izrađuje na području Brodskog Posavlja, okolica Vinkovaca, i žene koje rade čipku su ju na tim područjima skratile samo ma "motiv".

Čipka na batiće - Lepoglava[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Lepoglavska čipka

Vjerojatno su pavlinski svećenici u Lepoglavu donijeli vještinu izrade čipke na batiće. Prihvaćena je među seoskim stanovništvom prvenstveno za izradu rubnog ukrasa bijele platnene nošnje. Vremenom, izrada čipke organizirana u okviru škola, tečajeva i radionica, postaje stalan izvor dodatne zarade seoskih čipkarica. Tada čipka dobiva i novu namjenu – izrađuju se tabletići, modni detalji, čipka u metraži, a njezina je uporaba vezana isključivo uz građanski društveni sloj.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Cro semicolon plain.svg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Vidjeti dopusnicu Ministarstva kulture za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Čipka