Kolaž

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Juan Gris, Rolete, 1914., kolaž s kredom na platnu, 92 × 72,5 cm, Tate galerija, London.

Kolaž (od francuskog: collage) označava slikarsku tehniku koje se koristi na raznim razinama (školskim, zanatskim, umjetničkim itd.) i sastoji se od lijepljenja raznih materijala (papira, kartona, fotografija, novinskih izrezaka i sl.) S vremenom se taj pojam po metonimiji počeo koristiti za umjetnička djela koje se sastoje od raznih materijala umjesto za samu tehniku.

Kolaž je danas u potpunosti usvojen u obrazovnoj praksi i u školama kao rekreativna i nastavna aktivnost.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kolaž - Majid Farahani

Tehnika kolaža usvojena je početkom 20. stoljeća za izradu avangardnih djela, prvenstveno kod kubista. Umjetnici kod kojih imamo najvažnije primjere su Georges Braque i Pablo Picasso koji je kolaž upotrijebio još 1912. u tzv. papiers collés, a osim papira ubrzo je počeo koristiti i kutije cigareta, kutije šibica i igrače karte. Stvorila se jedna vrsta polimaterijalizma koja je dovela do jedne struje klasičnog kolaža u futurizmu i apstraktnoj umjetnosti s težnjom ka geometričnosti te do još jedne struje kolaža u tri dimenzije, nazvanom assemblage koju nalazimo u pokretima kao što su novi dadaizam i novi realizam[1].

Smatra se da je prvi koji je ovu tehniku pretvorio u jednu vrstu umjetnosti i predstavio je u javnosti bio umjetnik John Heartfield 1924. i koristio je kao satiričko oružje protiv Hitlera i nacizma upotrijebivši prvenstveno fotografije. George Grosz je u svojim spisima rekao: "kad smo John Meartfield i ja izumili fotomontažu, u mom studiju, u 5 sati jednog jutra 1916., ni jedan od nas dvojice nije imao "pojma" o njezinom ogromnom potencijalu ni o trnovitom putu, ali punom uspjeha koji nas je čekao. Kao što se u životu često događa zapeli smo u izvor bogatstva bez da smo to primijetili."[2] Među ostalim prethodnicima su Raoul Hausmann, Hanna Höch, Paul Citroen, Michael Mejer i općenito umjetnici koji su pripadali pokretima kao što su Bauhaus i dadaizam pa čak i nadrealizam: Max Ernst je primjerice u svojim radovima koristio crno-bijele grafike s početka stoljeća.

Kolaž su koristili i u talijanski futuristi i mnogi umjetnici tijekom 20. stoljeća, među kojima je važno spomenuti Roberta Rauschenberga, jednog od glavnih majstora ove tehnike, koju su u pop artu nazvali combines, u kojem predmeti i fragmenti svakodnevnog života dolaze do izražaja i koji su duh samog pokreta.

Poznati predstavnici[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Le muse, De Agostini, Novara, 1965., svezak III, str. 357.
  2. George Grosz