Drago kamenje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Razne vrste dragog kamenja

Dragulji ili drago kamenje su minerali prirodnog podrijetla koji su izuzetni po ljepoti i rijetkosti. Nakon obrade može se istaknuti njihova ljepota ili sjaj.

Kriteriji[uredi VE | uredi]

Da bi se neki mineral svrstao u drago kamenje, potrebno je:

  • da bude rijedak
  • da ima lijep, privlačan izgled
  • da bude dovoljno otporan

To je posebno važno kod nakita, s obzirom da kamen tada može biti u svakodnevnom dodirom s kožom, znojem ili mehaničkim utjecajima.

S obzirom da kriteriji nisu strogi, razni minerali mogu biti navedeni pod pojmom drago kamenje; ipak, dijamant, rubin, safir, smaragd i opal su općenito prihvaćeni dragulji. Postoje i nazivi poludrago kamenje i ukrasno kamenje koji označavaju kamenje manje vrijednosti.

Obrada[uredi VE | uredi]

Cijena im ovisi i od načina obrade. Tek nakon brušenja se kod nekih dragulja mogu vidjeti plamsavost i sjaj, pa time i njihova ljepota.

Vrijednost[uredi VE | uredi]

Osim načina obrade i sama veličina kamena ima utjecaj na vrijednost. Vrijednost se izražava karatima. Jedan karat iznosi petinu grama.

Ovi karati nisu iste mjerne jedinice kao i za zlato. Na vrijednost pojedinih dragulja utječu i primjese. Dijamant je primjerice vrijedniji što je prozračniji, a i najcjenjeniji je bezbojni dijamant. Vrlo rijedak je crveni dijamant. Opal pokazuje veliku varijabilnost u boji, ali se najplemenitijim smatra crni opal.

Boja[uredi VE | uredi]

Rezanje,brušenje i poliranje[uredi VE | uredi]

Postupci oplemenjivanja odnosno prikrivanja grešaka[uredi VE | uredi]

Zagrijavanje[uredi VE | uredi]

Radijacija[uredi VE | uredi]

Voštenje/utrljavanje ulja[uredi VE | uredi]

Prikrivanje pukotina[uredi VE | uredi]

Sintetsko i umjetno drago kamenje[uredi VE | uredi]

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

The Macdonalds Encyclopedia of Precious Stones,London 1988.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]