Španjolska juka
| španjolska juka | |
|---|---|
 Yucca aloifolia | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Liliopsida |
| Red: | Asparagales |
| Porodica: | Asparagaceae |
| Rod: | Yucca |
| Vrsta: | Y. aloifolia |
| Dvojno ime | |
| Yucca aloifolia L. | |
| Baze podataka | |
španjolska juka (lat. Yucca aloifolia), vazdazeleno malo drvo iz porodice šparogovki, potporodica saburovki.
Opće informacije[uredi | uredi kôd]
Yucca aloifolia je uspravno, sukulentno, zimzeleno drvo koje naraste do 8 metara visine. Biljka formira 1 - 3 glavne stabljike, svaka na vrhu ima rozetu kopljastih listova 12 - 40 cm dugih i 25 - 60 mm širokih. Stabljika može biti bez grana, ali ponekad je rijetko do gusto razgranata. Y. aloifolia ima širok raspon tradicionalnih namjena, pružajući hranu, lijekove i niz roba. Sakuplja se iz divljine za lokalnu upotrebu. Vrlo ukrasna biljka, često se uzgaja u vrtovima. [1]
Poznate opasnosti[uredi | uredi kôd]
Korijenje sadrži saponine. Pošto su saponini prilično otrovni za ljude, tijelo ih slabo apsorbira i stoga imaju tendenciju da prolaze kroz njih. Uništava ih i dugotrajna toplina, poput sporog pečenja u pećnici. Saponini se nalaze u mnogim uobičajenim namirnicama kao što je grah. Saponini su puno otrovniji za neka stvorenja, poput riba, a lovačka plemena tradicionalno ih stavljaju u velike količine u potoke, jezera itd. kako bi omamili ili ubili ribu.[1]
Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]
Karibi - Kuba do Dominikanske Republike; južna Sjeverna Amerika - Meksiko, Teksas do Floride, sjeverno do Sjeverne Karoline.[1]
Stanište[uredi | uredi kôd]
Pješčane dine na obali, povremeno do 60 km u unutrašnjosti, u borovim šumama. Također se može naći na rubovima bočatih močvara.[1]
Hrana[uredi | uredi kôd]
Plodovi - sirovo ili kuhano. Gusta, sočna masa gorko-slatkog sočnog mesa. Plod je dug do 10 cm i širok 4 cm.[1]
Cvjetovi – sirovi ili kuhani. Jede se kao povrće. Ukusni su sirovi ili se mogu osušiti, zdrobiti i koristiti kao aroma. Hrskave je teksture.[1]
Cvatuća stabljika – oguljena i kuhana. Koristi se kao šparoge.[1]
Ljekovitost[uredi | uredi kôd]
Plod je purgativ. Skuhan i zgnječen korijen, pomiješan s uljem, koristio se kao melem u liječenju raznih tegoba. Biljka se koristi u liječenju uhobolje. Etanolni ekstrakti iz lišća sadrže saponine i imaju protuupalno djelovanje.[1]
Ostale namjene[uredi | uredi kôd]
Tvrdo vlakno dobiveno iz lišća koristi se za izradu užadi, košara i strunjača. Listovi su korišteni u nekoliko vrsta košara. Korijenje je bogato saponinima i može se koristiti kao zamjena za sapun. Usitnjavaju se i stavljaju u vodu kako bi se stvorila pjena koja se koristi za kupanje i šamponiranje. Sok iz biljke koristio se kao lak.[1]
Autohtone države[uredi | uredi kôd]
SAD (Alabama, Florida, Georgia, Louisiana, Mississippi, Sjeverna Karolina, Južna Karolina); Bermuda; Meksiko (Chiapas, Guerrero, Morelos, Oaxaca, Puebla, Veracruz, Yucatan).
Zemlje u koje je uvezena[uredi | uredi kôd]
Portugal, Španjolska, Hrvatska, Italija, Mauricijus, Pakistan, Bangladeš, Mjanmar, Filipini, Java , Australija, Bahami, Kuba, Kajmanski otoci, Jamajka, Hispaniola, Arh*hgentina, Mali Antili.[2]
Sinonimi[uredi | uredi kôd]
Postoje mnogobrojni sinonimi.
Galerija[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Yucca aloifolia |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Yucca aloifolia |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Yucca aloifolia |
Izvori[uredi | uredi kôd]
USA (Alabama, Florida, Georgia, Louisiana, Mississippi, North Carolina, South Carolina); Bermuda [I]; Mexico (Chiapas, Guerrero, Morelos, Oaxaca, Puebla, Veracruz, Yucatan);