Pješčana dina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dina u Namibiji.
Dina u Maroku
Dine u Alžiru
Satelitski snimak raznih dina u Murzuku, Libija
Dina u Spiekeroogu.

Pješčana dina ili pješčana sipina je uzvisina koja je nastala nakupljanjem pijeska koji nanosi vjetar. Dine nastaju kod nazočnosti pijeska i nedostatku biljnog pokrova, uglavnom u suhim područjima, ali također se mogu pojaviti i u vlažnim područjima gdje je uklonjena ili ne postoji vegetacija.

Nastanak dina[uredi VE | uredi]

Nastanak dina se može objasniti poučkom kojeg je otkrio Hermann von Helmholtz: "pri gibanju čestica fluida medija različitih gustoća jednog pored drugog, dolazi do nastanka vala u obliku granične plohe." Dine mogu dosegnuti do znatnih dimenzija i debljina, a valovi na površini obično imaju tek nekoliko centimetara, uz proširenje u rasponu decimetra.

Područja dina[uredi VE | uredi]

Područja u svijetu gdje se nalaze dine općenito se podijeljene prema klimatskim zonama ili po posebnim slučajima:

Vrste dina[uredi VE | uredi]

U geomorfologiji može se razlikovati između različitih vrsta dina ovisno o različitim smjerovima i brzini vjetra, debljine vegetacijskog pokrova i količine dotoka pijeska [1].

Unatoč svim redovitim oblicima neravnomjerne dine spadaju među najčešće oblike. Uzroci su različiti.

Među najviše dine u svijetu spadaju sa preko od 200 m visine sipine u pustinji Namib u namibijskom nacionalnom parku Namib-Naukluft. Južno od pustinje Gobi najviši vrh dime je Biluthu s gotovo 520 m visine. Vjerojatno je stabilizirana od vlage iz tla. Istodobno tamo se i nalaze najstarije dine u svijetu. Pretpostavlja se da su temelji tih dina stare oko 5 000 godina. Smatraju se turističkim atrakcijama.

Rub Al-Chali je najveća pješčana pustinja na svijetu. Tamo pješčane dime pokrivaju površinu od 500.000 kvadratnih kilometara, a dina Tel Moreeb doseže visinu i do 300 metara [2]

Najveća putujuća dina Europe je Dune du Pyla sa trenutno 117 metra visine, a nalazi se u Francuskoj 60 km od Bordeauxa. Velike dine se nalaze Litvi kod Nide i u Nacionalnom parku Slowinski u Poljskoj s 42 m. U Danskoj postoje velike pješčane dine kao primjerice Råbjerg Mile.

"Pjevanje" dina[uredi VE | uredi]

Pojava pjevajućih dina postoji u gotovo svim pustinjama svijeta. Zvuk nastaje zbog sklizajućeg pijeska. Može čuti na više od 10 milja i trajati do 15 minuta.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Pješčana dina.